Ideja je stara više od 40 godina i mnogima u startu zvuči neracionalna, ali u šibenskom i vodičkom kraju i okolici s puno dobrih razloga objašnjavaju zašto treba sagraditi međunarodnu zračnu luku i na njihovom području, u Pokrovniku.

Te razloge i argumente Šibenčana i ostalih u toj županiji, očito prihvaća i Vlada, koja je jučer usvojila odluku o osnivanju tvrtke Zračna luka ‘Srce Dalmacije’. Tvrtku se osniva kao doo s minimalnim temeljnim kapitalom (2500 eura), u čemu najveći udjel ima država (55%), potom Šibensko-kninska županija (20%), a ostali sudionici su gradovi Šibenik, Vodice, Drniš, Knin i Skradin.

To je, kako je istaknuo i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, prvi neophodni korak da bi se krenulo u realizaciju projekta čija realizacija iziskuje još puno pripreme dokumentacije i dozvola za gradnju, pa, dakle i još podosta vremena.

No, plan je Šibenčana i ostalih uključenih izgraditi zračnu luku s velikom pistom, dužine 2800 tisuća metara, koja je sposobna i primiti najveće zrakoplove.

Dakle, njihove su ambicije velike, bez obzira na to što bi se nakon njezine izgradnje na potezu od samo 100 kilometara zračne linije “stisnule” čak tri velike zračne luke, ona u Zemuniku kraj Zadra, njihova nova u Pokrovniku i velika splitska zračna luka u Resniku.

Zbog toga je već i prije ove odluke ideja naišla na negodovanje i prosvjede susjednih županija, čije zračne luke, osim u špici sezone, muku muče s popunjavanjem kapaciteta, pa za njih nova luka podrazumijeva i manji promet i zaradu postojećih aerodroma.

“Taj projekt nitko ne treba shvaćati kao konkurenciju. To je dugoročan projekt i treba ga promatrati u kontekstu svega što se događa na našem području. Projekt zračne luke, naime, pratit će razvoj i kapitalne gospodarske projekte koji se pokreću i koji nisu samo ideja, a prati i promjenu turističkog profila za koji se Hrvatska odlučila, dakle, odmak od masovnog turizma i privlačenje zahtjevnijih turista koji će se duže zadržavati”, pojašnjava šibenski gradonačelnik Željko Burić.

Šibenski gradonačelnik Željko Burić podsjeća da je zračna luka na šibenskom području postojala još u doba Kraljevine Jugoslavije/H. Jelavić/PIXSELL

Navodi kako se već na sjednici Gradskog vijeća Šibenika u prosincu donose važne odluke kojima se otvara prostor za velike i vrijedne investicije. Osim Šibenika, i u drugim gradovima koji su uključeni u projekt slijede velika ulaganja, te se ukratko u narednom desetogodišnjem razdoblju, kako oni vide stvar, događa priča koja nasušno treba i punu infrastrukturu. U nju se svakako uklapa i nova zračna luka čiji bi putnički terminal bio deseti u zračnom prometu u RH.

Samo u Šibeniku, naime, u tijeku su ili startaju neke od najvećih investicija u Hrvatskoj, od nove gradske četvrti Batižele. Ondje je na 22 hektara potpuno pripremljenog područja za investitore predviđena gradnja potpuno nove gradske četvrti s dva hotela visoke kategorije s 390 soba, zonom stambene gradnje sa 790 stanova, te drugim pratećim sadržajima, investicije u plažu Banj, te veliki projekt Industrijskoj zoni Podi u području proizvodnje alternativnih izvora energije, konkretno zelenog vodika.

Ne boje se kritika
Sve su to projekti kojima se Šibenik nakon duge stagnacije konačno budi i diže, pa je i ideja aerodroma, ističe Burić, logičan slijed. Činjenicu da zračne luke u ostalim dijelovima Hrvatske muku muče s osiguranjem prijevoznika, po Šibenčanima treba promatrati na duge staze i u procjene svakako uključiti promjene u pristupu turizmu koje se prema strateškim planovima namjerava poduzeti.

Šibenik, kao ni ostale dalmatinske i hrvatske turističke destinacije izuzev Dubrovnika, nisu aviodestinacije, koje donose kvalitetnije goste koji ostaju duže i u pravilu su bolje platežne moći. No, brza povezanost, dodaje Burić, već danas je nužna kad se bira destinacija, a posebice za njihovo područje koje je i nautički atraktivno i živo, pa Šibenik i susjedni gradovi, koji su zadnjih godina jako poradili na svojoj ponudi, žele što prije ‘uhvatiti vlak’.

Bure i nezadovoljstva zbog projekta bilo je i ranije, no Šibenčani se kritika i propitkivanja, kaže Burić, ne boje, jer aerodrom u promišljanju daljnjeg razvoja područja ove županije ima potporu uglavnom iz redova svih političkih opcija. Uostalom, o njemu se na šibenskom području razgovara još iz vremena bivše države SFRJ.

Burić podsjeća i da je zračna luka na šibenskom području, a malo se to danas spominje, bila još u doba Kraljevine Jugoslavije. Otpora i skepse, kaže on, bilo je i oko projekta stvaranja zone adrenalinskog sporta na tom području, no sada se pokazuje da je to bio dobar projekt i nije negativan za okoliš, kako se insinuiralo.

Kakva je perspektiva buduće zračne luke i gdje će se po prometu smjestiti među ostalim zračnim lukama, tek će se raditi konkretne analize i procjene. U prošloj godini, inače, prihodi svih osam međunarodnih zračnih luka u Hrvatskoj iznosili su oko 217 milijuna eura. Najveće su pritom ostvarile zagrebačka (81 milijun eura), splitska (56 milijuna eura), dubrovačka (52 milijuna) i zadarska (16 milijuna), a one su redom i poslovale pozitivno. I u ovoj godini bilježe porast prometa.

Nakon stavljanja potpisa osnivača na ugovor o osnivanju ‘Srca Dalmacije i imenovanja uprave i ‘tehnikalija’ priprema brojnih studija, od isplativosti do utjecaja na okoliš, projektne-dokumentacije i dozvola za izgradnju zračne luke, idući je korak, osiguranje financijske konstrukcije.

Ne za jednog mandata
U ovoj fazi još je neozbiljno izlaziti i s konkretnijim procjenama vrijednosti tog pothvata, a teško je preciznije definirati i intenzitet i dinamiku realizacije. No, nije riječ o projektu koji će se događati u mandatu jedne vlasti, bilo na lokalnoj ili nacionalnoj razini, te će stoga važno ključan moment biti održati političku potporu da ‘Srce Dalmacije’ i ugleda svjetlo dana.