Republika Hrvatska trenutačno nema nacionalni okvir za regulaciju kriptoimovine s obzirom na to da ta imovina nije financijski instrument u kontekstu Zakona o tržištu kapitala.

No s novom Uredbom MiCA (engl. Markets in Crypto-Assets, dalje u tekstu: Uredba), koja je donesena u lipnju ove godine, kriptotržište bit će tijekom 2024. u značajnom dijelu regulirano slično kao i klasično financijsko tržište te, ovisno o odluci zakonodavca u vezi s korištenjem dodatnog prijelaznog razdoblja, tijekom 2025. u odnosu na pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom.

To dodatno prijelazno razdoblje za prilagodbu i uvođenje promjena koje zahtijeva Uredba određeno je Uredbom i iznosi maksimalno 18 mjeseci, a države članice mogu odlučiti takvo dodatno prijelazno razdoblje ne primijeniti ili skratiti.

Zaštita potrošača i ulagatelja svakako je jedan od ključnih ciljeva Uredbe te će u tu svrhu Uredba utvrđivati sljedeća glavna područja:

• ponudu kriptoimovine (zahtjeve u pogledu transparentnosti i objavljivanja za izdavanje, javnu ponudu i uvrštenje kriptoimovine za trgovanje na platformu za trgovanje kriptoimovinom (“uvrštenje za trgovanje”))
• izdavatelje kriptoimovine i pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom (zahtjeve za odobrenje za rad i nadzor pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, izdavatelja tokena vezanih uz imovinu i izdavatelja tokena elektroničkog novca, kao i za njihovo poslovanje, organizaciju i upravu)
• zaštitu imatelja kriptoimovine (zahtjeve za zaštitu imatelja kriptoimovine pri izdavanju, javnoj ponudi i uvrštenju za trgovanje te zahtjeve za zaštitu klijenata pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom)
• trgovanje kriptoimovinom (mjere za sprječavanje trgovanja na temelju povlaštenih informacija, nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem u vezi s kriptoimovinom kako bi se osigurao integritet tržišta kriptoimovine).

Na temelju novih zahtjeva koje propisuje Uredba povećat će se zaštita ulagatelja od nekih rizika koji su povezani s ulaganjem u kriptoimovinu pa će tako primjerice pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom odgovarati u slučaju gubitka kriptoimovine ulagatelja zbog svojeg postupanja. Međutim, važno je istaknuti kako nova regulativa ne štiti ulagatelje od tržišnih rizika povezanih s ulaganjem u kriptoimovinu, odnosno rizika promjene vrijednosti te imovine.

Ono što će se Uredbom propisati jest regulacija i licenciranje izdavatelja kriptoimovine, kao i pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom. Nadzor će se provoditi nad izdavateljima ART-ova i EMT-ova, dok će se kod svih ostalih nadzirati marketinška komunikacija te provoditi notifikacija white papera, odnosno dokumenta koji sažima i objašnjava glavne odlike kriptoimovine koja se izdaje. Navedenom će se regulacijom, između ostalog, smanjiti i mogućnost zlouporabe tržišta.

Kriptoimovina koja spada pod nadzor Uredbe odnosi se na tokene e-novca, tokene vezane uz imovinu, korisničke tokene te ostalu kriptoimovinu, osim kriptoimovine koja je jedinstvena i nije zamjenjiva drugom kriptoimovinom (engl. Non-Fungible Tokens – NFTs).

Regulatori će od 2024. godine, odnosno najkasnije od 2025. u slučaju prijelaznog razdoblja, vršiti licenciranje i izdavatelja kriptoimovine i pružatelja usluga u odnosu na kriptoimovinu.

1. A) Izdavatelji tokena vezanih za imovinu (engl. Asset Referenced Tokens – ARTs) morat će zatražiti posebnu licencu, osim ako takav izdavatelj nije kreditna institucija, te će također biti dužni zatražiti i odobrenje bijele knjige od nadležnog tijela. Riječ je o dokumentu sličnom prospektu prilikom izdavanja dionice koji sadrži sve bitne informacije o kriptoimovini potrebne ulagateljima.
2. B) Pružatelji usluga u odnosu na kriptoimovinu (engl. Crypto-Asset Service Provider – CASP) također će biti regulirani slično kao što je trenutačno regulirano licenciranje i poslovanje investicijskih društava.

Izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (ZSPNFT) (1.1.2023.) uvedena je obveza vođenja registra od strane Hanfe za sva društva koja su ovlaštena pružati usluge virtualne imovine. Sva društva koja namjeravaju pružati usluge virtualne imovine dužna su Hanfi podnijeti zahtjev za upis u spomenuti registar, i to prije upisa djelatnosti u sudski registar.

Hanfa je u svojim redovitim nadzornim aktivnostima utvrdila postojanje preko 80 društava koja u sudskom registru imaju upisanu djelatnost razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i/ili skrbničku uslugu novčanika, a koja nisu unutar zakonskog roka podnijela zahtjev i zatražila brisanje djelatnosti.

Na temelju zakonskih ovlasti Hanfa je izvijestila nadležne trgovačke sudove odnosno sudske registre o izmjeni ZSPNFT-a i zatražila brisanje upisanih djelatnosti kod navedenih društava. Hanfi se javilo 18 subjekata koji žele pružati usluge virtualne imovine, od kojih su dva subjekta već uvrštena u registar dostupan na stranicama Hanfe, dok ostalih 16 prolazi postupak registracije.

Sva društva koja namjeravaju pružati usluge virtualne imovine dužna su Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga podnijeti zahtjev za upis u spomenuti registar, i to prije upisa djelatnosti u sudski registar

* Anja Tkalčević, Direkcija za praćenje zaštite potrošača i edukaciju HANFA-e