Hrvatska gospodarska komora provodi različite edukativno-informativne aktivnosti u cilju podizanja financijske pismenosti od 2015. godine kada je Vlada RH donijela prvi Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020. godine.

Samo u ovoj godini kroz edukativne aktivnosti HGK obuhvaćeno je oko 1.200 učenika srednjih škola i njihovih profesora u šest gradova, te studenata na pet fakulteta. Teme koje posebno zanimaju generaciju Z su digitalizacija financijskih usluga, kriptoimovina, održive financije te utjecaj današnjeg financiranja na budućnost.

Istraživanje financijske pismenosti koje su proveli HANFA i HNB tijekom 2023. pokazuje da financijska pismenost u Hrvatskoj kontinuirano blago raste, a najveći napredak je vidljiv u financijskim znanjima građana.

“Ovi podaci ohrabruju i ukazuju da aktivnosti koje provodi HGK i svi ostali dionici daju rezultate – postepeno i u dužem roku. Financijske usluge se unaprjeđuju, razvijaju se nove i vrlo često se isprepleću. S druge strane, u različitim fazama životnog i radnog vijeka raspolažemo s različitim iznosima sredstava, mijenjaju nam se vremenski horizonti i ciljevi koje želimo postići kao i naši stavovi prema potrošnji i sklonost ka preuzimanju rizika.

Stoga je nužno kontinuirano unaprjeđenje vlastitih financijskih znanja i vještima, pa financijsku pismenost možemo svrstati u domenu cjeloživotnog učenja, kaže Vanja Dominović, voditeljica Odjela za financijske institucije i makroekonomske analize HGK.

Povodom Svjetskog dana štednje u HGK je krajem listopada održan okrugli stol na kojem je bilo govora o makroekonomskom okviru i aktualnim trendovima po pitanju različitih oblika štednje i ulaganja. Tom prigodom je predstavljena Analiza stanja depozita kućanstava po županijama koju je pripremio Odjel za financijske institucije i makroekonomske analize HGK.

Na kraju kolovoza 2023. ukupni depoziti kućanstava kod kreditnih institucija iznosili su 37,5 milijardi eura i u odnosu na isto razdoblje prošle godine ostvaren je rast od 7 %. Rezultati Analize pokazuju da su depoziti porasli u svim županijama osim u Zagrebačkoj županiji (pad od 0,1%), a najveći rast zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj županiji (15,7 %).

U regionalnoj odnosno županijskoj raspodjeli depozita kućanstava, u kreditnim institucijama 28,4 % svih depozita nalazi se u Gradu Zagrebu, u sedam primorskih županija se nalazi 42,1% ukupnih depozita, a u preostalih 13 županija 29,5%.

Podatak o koncentraciji depozita u primorskim županijama može se povezati s činjenicom da se u ovim županijama velik dio stanovništva (kućanstava) bavi sezonskim poslom odnosno privatnim iznajmljivanjem smještaja za turiste.

S obzirom na sezonski karakter i neizvjesnost koju djelatnost turizma donosi, te činjenicu da se sredstva zarađena u sezoni u preostalom dijelu godine troše za financiranje redovne potrošnje i/ili pripremu slijedeće turističke sezone, može se pretpostaviti da je dio stanovništva koji se bavi turističkim sezonskim poslom skloniji konzervativnom načinu štednje i da se kod štednje primarno traži sigurnost i likvidnost sredstava, a tek sekundarno prinos.

Najveće depozite po stanovniku ima Istarska županija (15.224 eura), a najmanje Vukovarsko-srijemska (4.393 eura), dok je prosjek na razini RH 9.714 eura po stanovniku.

Raste interes građana za druge oblike štednje i ulaganja
Iako u financijskoj imovini kućanstava i dalje dominiraju gotovina i depoziti (u 2023. udio je 49,7 %) raste udio drugih oblika imovine. Sličnu strukturu nalazimo i u drugim zemljama europodručja, ali uz veći udio investicijskih fondova i osiguranja nego u RH.

Na kraju lipnja ove godine 241.785 hrvatskih građana je imalo udjele u otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (UCITS fondovi), što je rast broja građana od 6,4, % u odnosu na isto razdoblje prošle godine, s prosječnim udjelom od 6.486 eura. Pored toga, 435.172 građana štedi za mirovinu u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, a imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova na kraju rujna iznosila je 1,2 milijarde eura.

U ožujku je 45 tisuća građana upisalo i uplatilo državne obveznice, od kojih je 17 tisuća građana prvi put sudjelovalo na tržištu kapitala pa stoga ovo izdanje ima veliku vrijednost u kontekstu financijske edukacije građana. Može se očekivati da će velik interes građana privući i trezorski zapisi Ministarstva financija s godišnjom stopom prinosa od 3,75 %, s dospijećem 21. studeni 2024. godine.

Povezivanje financijskih institucija i ostalih gospodarstvenika kroz sustav HGK
HGK je odlična platforma za povezivanje financijskih institucija i gospodarstvenika ostalih djelatnosti u cilju razmjene mišljenja i iznalaženja najpovoljnijih rješenja za financiranje poslovanja i razvoja.

I putem Digitalne komore želimo unaprijediti povezivanje gospodarstvenika s izvorima financiranja i potencijalnim ulagateljima. Usluga e-financiranje na jednom mjestu pruža informacije o različitim mogućnostima financiranja (putem EU fondova, poslovnih banka, HBOR-a, HAMAG-BICRO-a i dr.).

Pored toga, kroz Hrvatski SEPA forum, kojim predsjeda HGK, provode se različite aktivnosti u cilju informiranja poslovnih subjekata i građana o SEPA platnim uslugama. Od 17. ožujka 2024. bit će u primjeni nova dokumentacija za novi format određenih poruka SEPA izravna terećenja i SEPA kreditni transfer, a kojom je podržana zamjena ISO 20022 verzije 2009. verzijom 2019. Više na www.sepa.hr.

U cilju približavanja novih mogućnosti financiranja gospodarstvenicima, 22. studenoga održat će se webinar o financiranju malog i srednjeg poduzetništva privatnim kapitalom i putem Progress tržišta. A nakon 14 radionica ESG Akademije HGK i 800 polaznika, u studenom je krenuo novi ciklus radionica s fokusom na izvještavanje o održivosti i održivo financiranje, teme koje su od ključnog značaja za sve poslovne subjekte.