Narodna banka Srbije (NBS) ubrzano je vratila zlato čuvano u inozemstvu i kupovinom na domaćem i stranom tržištu znatno uvećala zlatne fondove pa su sa vrijednošću od oko 2,3 milijarde eura srpske zlatne rezerve porasle dva i pol puta u odnosu na 2012. godinu, objavila je NBS.

Slični trendovi su i u Nizozemskoj, Austriji, Poljskoj, Mađarskoj, Rumunjskoji, a izuzetna potražnja za tim plemenitim metalom vlada u Njemačkoj, Kini i Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se zlato smatra jednim od najsigurnijih čuvara vrijednosti među svim kategorijama investicija.

Ekonomski analitičari kažu kako to i ne treba čuditi, jer je zlato ključni element u jačanju ekonomske stabilnosti zemlje, ali i poručuju da je vrijeme da i srpski građani razmisle o čuvanju i investiranju u plemenite metale, tvrdi se u priopćenju.

Navodi se da su bruto devizne rezerve NBS premašile rekordnih 22,5 milijardi eura i da zlato, kao dio strukture tih rezervi, u vrijeme globalnih kriza, nestabilnosti i inflacije, ima poseban značaj.

Sredinom godine, prema podacima NBS, zlatne rezerve težile su 38,5 tona, što je dva i pol puta više nego krajem 2012. godine, kada je ta količina iznosila 15,3 tone.

Svo domaće zlato se čuva u našim trezorima i takva je situacija od srpnja 2021. godine, kada je unesena i posljednja tona zlata koja je stajala u inozemstvu. U ambijentu pojačane globalne neizvjesnosti, vraćeno je u Srbiju svih 13 tona zlata. Na taj način željeli smo dodatno povećati sigurnost i dostupnost svog monetarnog zlata, navodi NBS.

Prema podacima Svjetskog odbora za zlato, najveće zlatne rezerve u svijetu imaju SAD sa 8133 tone, zatim Njemačka sa 3355 tona, a na trećem i četvrtom mjestu su Italija i Francuska sa nešto manje od 2500 tona.

Peta je Rusija sa 2298 tona, a šesta Kina sa 2010 tona, dok na Zapadnom Balkanu prvo mjesto drži Srbija sa 38,5 tona. Slijede Sjeverna Makedonija sa 6,8 tona, Slovenija sa 3,7 tona, Albanija sa nešto više od tri tone, Bosna i Hercegovina a 2,7 i Hrvatska sa dvije tone zlata.