Međugodišnja inflacija u Srbiji u listopadu se spustila na jednoznamenkasti broj i iznosi 8,5 posto, pokazuju službeni podaci.

Prema procjeni stručnjaka, smanjenju inflacije u najvećoj mjeri donio je nastavak usporavanja cijena hrane, kao i cijena proizvoda i usluga u okviru bazne inflacije.

Usporavanje cijena
Posljednji podaci koji su objavljeni 12. studenoga na internetskoj stranici Republičkog zavoda za statistiku Srbije pokazuju da su potrošačke cijene u listopadu 2023. u odnosu na listopad 2022. povećane za 8,5 posto.

Vrhunac se bilježi u ožujku 2023. kada su potrošačke cijene porasle za 16 posto. Rekord po rastu cijena još uvijek drži povrće, koje je za godinu dana poskupjelo 12,6 posto. Prema posljednjim statističkim podacima iz listopada, najveći rast cijena hrane u Europi bilježi Turska sa 72 posto, slijedi Island sa 11,7 posto, da bi od svih drugih europskih zemalja na trećem mjestu bila Srbija sa 10,5 posto rasta cijena hrane.

Najniži rast imala je Ukrajina – 2,6 posto. Prema podacima Eurostata, maslinovo ulje je skuplje za 75 posto u odnosu na siječanj 2021. i trend rasta njegove cijene nastavlja dominirati. Jaja su u EU u rujnu ove godine skuplja za 37 posto nego u siječnju 2021. godine, a cijena polako pada od kolovoza i rujna.

U Srbiji se danas 10 komada jaja klase L mogu kupiti u trgovinama između 230 i 250 dinara, a na tržnici su 20 dinara jeftinije, odnosno od 210 do 230 dinara. Samo prije dvije godine jaja su bila za 100 dinara jeftinija i koštala su između 130 i 150 dinara za 10 komada. Od siječnja 2021. do rujna ove godine krumpir je poskupio za 53 posto u EU, a vrhunac njegove cijene bilježi se u lipnju kada su cijene bile veće za 60 posto nego u siječnju 2021.

U Srbiji ove godine u trgovinama kilogram bijelog krumpira se može kupiti između 80 i 100 dinara, a na tržnicama od 70 do 100 dinara. Prije samo dvije godine, kilogram bijelog krumpira mogao se kupiti po cijeni između 55 i 65 dinara.

Inflacija je u Srbiji s rujanskih 10,5 posto u listopadu pala na 8,5 posto. Projekcija Narodne banke Srbije je da će ona do kraja godine biti osam posto.

Mališa Đukić s Beogradske bankarske akademije kaže za Euronews Srbija da se ključni faktori koji su doveli do smanjenja inflacije odnose na smanjenje troškova, odnosno cijena energenata. “Tu prvenstveno mislim na naftu i plin.

Drugi razlog je usporavanje rasta cijena hrane, odnosno u nekim slučajevima pad cijena hrane. Treći faktor je restriktivna monetarna politika, odnosno povećanje kamatnih stopa zajedno sa smanjenjem ponude novca koji je imao za cilj da poskupi novac i da na taj način utječe na usporavanje cijena, odnosno obaranje inflacije”, rekao je Đukić.

Preokret trenda
On kaže kako svako smanjenje cijena usporava inflaciju i navodi da je i akcija ‘Bolja cijena’ sigurno imala neki doprinos u obaranju cijena hrane, odnosno inflacije. Đukić je izjavio kako prvi put u drugoj polovici ove godine cijene nekih proizvoda u Europi bilježi blagi pad što je preokret trenda u odnosu na prošlu i pretprošlu godinu.

“Stekli su se uvjeti za postupno rušenje cijena hrane što je u velikoj mjeri posljedica činjenice da se stabiliziraju lanci opskrbe i da se cijene energenata vraćaju na razinu prije rata u Ukrajini. Očekivanja u tom smislu mogu na neki način biti pozitivna jer manje-više kretanje cijena u Europi se prije ili kasnije prenese i na kretanje cijena hrane u Srbiji”, rekao je Đukić.