Govoreći o efektima uvođenja eura u svom uvodnom izlaganju na Konferenciji Poslovnog dnevnika “Zagreb – bankarsko i financijsko središte 2023.“ guverner HNB-a Boris Vujčić zaključio je kako je efekt uvođenja eura na inflaciju u okviru brojki koje su najavljivali prije ulaska u eurozonu.

- Tu su svi pozitivni efekti: uklanjanje kamatnog rizika, relativno niže kamatne stope, veća otpornost na šokove i niži transakcijski troškovi – istaknuo je guverner te dodao da smo sad negdje na pet milijardi kuna koje su ostale u optjecaju, a veliki dio se neće nikad vratiti. Vratilo se oko tri milijarde kuna kovanica i 87 posto novčanica.

Pozvao je one koji to još nisu učinili da do kraja godine promijene kune koje imaju u nekoliko banaka koje to još rade jer će nakon 1. siječnja 2024. to moći samo u HNB-u. Istaknuo je da je u okruženju veće stope inflacije i efekt rasta cijena od uvođenja eura mogao biti i viši, kao i u okruženju snažnog rasta kamatnih stopa baš u trenutku ulaska u eurozonu.

- To se sve moglo odraziti na rast gospodarstva, što se srećom nije dogodilo. I dalje rastemo brže od eurozone, oni će biti 0,6 posto ove godine, Hrvatska je trebala imati rast 2,9 posto. Bit će nešto manji, ali još uvijek rastemo četiri puta brže od eurozone. Efekt uvođenja eura na inflaciju u okviru je brojki koje smo najavljivali prije ulaska u eurozonu – zaključio je guverner te dodao da je i valutno inducirani rizik nestao za praktične svrhe jer je većina kredita vezana uz euro.

HNB, kaže, prvi put može funkcionirati kao „lender of last resort“, pozajmljivač zadnje nade. Prije je najveći dio pasive, a onda i aktive, bio u stranoj valuti tako da centralna banka nije mogla funkcionirati u punoj svrsi kao „lender of last resort“.

- Putem dva kanala: smanjenjem premije rizika zemlje i povećanjem viška likvidnosti bankovnog sustava smanjile su se i relativne kamatne stope. Tek sad smo osjetili i pune efekte na trošak zaduživanja države, inače bi trošak bio sličan onome usporedivih država EU – smatra čelnik središnje banke.

Kod kućanstva, na kamatne se stope, kaže, odrazio efekt spuštanja stope obvezne rezerve s devet na jedan.

- Pitali su me kad sam došao u HNB ćemo se zaduživati po kamatnim stopama kao Nijemci. Evo, sad se zadužujemo i po nižim stopama nego Nijemci. U Mađarskoj su 17 posto kamate na kredite poduzećima, u Češkoj 10 posto, u Mađarskoj su 14 posto stambeni  krediti… Puno su niže kamate u Hrvatskoj. Imamo samo 30 posto varijabilnih kamatnih stopa u kreditima, a od njih je 70 posto vezano u NRS. A 30 posto od onih 30 posto vezanih uz euribor ograničili smo na kvartalni prosjek rasta pa i on sporije raste. Kroz te instrumente proveli smo najveću zaštitu potrošača u eurozoni.

Ljudi propuste primijetiti što bi bilo da to nismo proveli – ističe Vujčić te dodaje da i poduzetnici znaju koliko su im  niži transakcijski troškovi.

- Oni su gubitak samo za banka i mjenjačnice, za sve druge su dobitak. No one će to lako nadoknaditi, ostvaruju visoke profite ove godine. Učinak na inflaciju bio je glavna zabrinutost građana kod pitanja o uvođenju eura. Onima koji su bili protiv glavni razlog je bio strah od rasta cijena. Nije se dogodilo ništa što nije sukladno iskustvima drugih zemalja. Prema procjeni HNB-a i ESB-a je taj učinak bio 0,4 postotnih poena, unatoč visokoj stopi inflacije – rekao je guverner.