Europska komisija jučer je objavila jesenske gospodarske prognoze u okviru kojih su potvrđena očekivanja da će i ove i iduće godine Hrvatska biti u skupini zemalja s najvećim stopama rasta BDP-a u Europskoj uniji.

U odnosu na proljetno izdanje prognoza Komisija je povećala očekivanja rasta hrvatskog BDP-a na 2,6 posto u ovoj te 2,5 posto u idućoj godini. To je, doduše, nešto manje optimistično od Vlade RH koja i u 2023. i dogodine rast vidi na 2,8 posto.

Ove godine brži realni rast EK predviđa samo za Maltu (4 posto), dok bi iduće godine jačim tempom trebala rasti gospodarstva još četiriju članica Unije: Irska, Poljska, Rumunjska te Cipar i Malta.

Istodobno, kao i lani, prosječna inflacija u Hrvatskoj će, prema najnovijim prognozama, biti iznadprosječna, kako u odnosu na prosjek europodručja, tako i svih 27 članica EU. Dok “po novom” Komisija očekuje da će međunarodno usporediva stopa inflacije (HICP) u Hrvatskoj ove godine biti 8,1 posto ili 2,5 postotnih bodova više od ostatka eurozone (veća se očekuje u četiri države europodručja i isto toliko onih izvan zone eura), iduće godine napokon bi se trebao istopiti inflacijski jaz.

Na razini eurozone, naime, očekuje se usporavanje prosječne inflacije s 5,6 na 3,2 posto, dok se za Hrvatsku prognozira spuštanje na 2,5 posto. U tom smislu u Komisiji su nešto optimističniji od Vlade koja je nedavne proračunske projekcije radila na očekivanoj stopi inflacije od 3,1 posto.

Promatrajući ovogodišnja kretanja pokazatelja tzv. realnog sektora i dosadašnje procjene BDP-a, dio domaćih ekonomista već je iskazivao određene zadrške u smislu podcijenjenosti službene inflacije i deflatora BDP-a, a onda i moguće precijenjenosti stope realnog rasta.

Gospodarske djelatnosti kod kojih imamo “tvrde” pokazatelje i relativno jasnu razdjelnicu stvarne razine aktivnosti i cijena ove godine većinom su u padu, dok istodobno jako rastu one teže mjerljive, kažu. Prema posljednjim procjenama državnih statističara to je najnaglašenije bilo kod bruto dodane vrijednosti u financijskim djelatnostima (ponajprije banke čije je poslovanje bilo pod izrazitim utjecajem rasta kamata).

U svakom slučaju, neki od njih reći će kako uz pad poljoprivredne i industrijske proizvodnje (u industriji za 0,7 posto u prvih devet mjeseci), ali i pad robnog uvoza (u odnosu na lani vrijednost mu je manja za 3,1 posto) dosad obično nismo bilježili rast potrošnje i ukupne gospodarske aktivnosti kakve danas pokazuju procjene BDP-a.

Državni zavod za statistiku s prvim će procjenama BDP-a za treći kvartal izaći potkraj mjeseca. S postepenim kompletiranjem takozvanih visokofrekventnih pokazatelja slika trećeg kvartala nešto se poboljšala u odnosu na mjesec-dva prije, pa tako u HNB-u sad procjenjuju da bi se tekuća aktivnost u odnosu na drugo tromjesečje mogla tek blago smanjiti, za 0,2 posto realno, što bi u godišnjim usporedbama značilo rast od 2 posto.

Nešto povoljnije procjene objašnjavaju malo boljim rujanskim pokazateljima obujma industrijske proizvodnje, kao i solidnim podacima prometa od trgovine na malo kojima svakako pogoduje ubrzanje rasta prosječnih plaća, a što je posljednjih mjeseci naročito izraženo u javnom sektoru.

Glavni rizik je sporiji pad inflacije, a u Hrvatskoj je ona ustrajnija nego u većini eurozone/Shutterstock

Pad nezaposlenosti
U središnjoj banci navode kako je i građevinska aktivnost u srpnju i kolovozu porasla. Usto, nešto bolje brojke u godišnjim usporedbama pokazuje i turistička posezona. Broj noćenja i dolazaka u rujnu je u odnosu na isti lanjski mjesec bio za 4 odnosno 15 posto veći, a time se kumulativno ove godine bilježi rast broja dolazaka za 9, a noćenja za 2,2 posto.

Europska komisija u komentaru najnovijih prognoza za Hrvatsku ističe kako će nastavak solidne dinamike rasta BDP-a biti podržan povećanjem osobne potrošnje, rastućim realnim plaćama i ulaganjima potaknutim fondovima EU. I rast zaposlenosti trebao bi ostati solidan, unatoč blagom smanjenju broja stanovnika.

Nakon procijenjenih 2,1 posto u ovoj godini za naredne dvije u EK očekuju nešto niže stope rasta zaposlenosti, po 1,1 posto. Nezaposlenost bi se pak trebala dodatno spustiti, nakon ovogodišnjeg pada te stope na 6,5 posto, dogodine je u Komisiji vide na 6,2 posto, a 2025. još niže, na rekordno niskih 5,8 posto.

U pogledu smirivanja inflacije, u tom smjeru ponajprije bi trebale djelovati niže cijene energije i neprerađene hrane, dok bi inflacija cijena usluga mogla ostati tvrdokorna. Analitičari Komisije kao glavni rizik za gospodarske izglede navode upravo sporiji pad inflacije od očekivanog, dodajući kako je u Hrvatskoj ona ustrajnija nego u većem dijelu europodručja. S tim su povezana i najvažnija upozorenja.

“Ako se povećanje plaća intenzivira, nakon što je već rezultiralo relativno višim rastom jediničnih troškova rada, to bi moglo dovesti do spirale plaća i cijena, a taj bi se rizik mogao povećati ako se pritisci na troškove plaća ne apsorbiraju kroz profite poduzeća koji su porasli 2022. i početkom 2023. U takvom scenariju trgovinska bi se bilanca mogla pogoršati zbog snažnog rasta domaće potražnje, dok bi cjenovna konkurentnost mogla biti ugrožena”, zaključuje se u prognozama za našu zemlju.

Deficit 1,8% BDP-a
Velika povećanja plaća u javnom sektoru, ali i povećanja socijalnih naknada stvaraju pritisak i na proračunske rashode, što će se unatoč velikom rastu prihoda na saldu opće države već ove godine očitovati u ostvarenju deficita (nakon lani ostvarenog viška). Za iduću godinu pak u Komisiji računaju da će se deficit produbiti na 1,8 posto BDP-a, no to je i dalje osjetno bolji saldo od niza drugih članica Unije, ali i malo manji manjak od onog koji je za iduću godinu projicirala Vlada.

U EK-u napominju da su u svoje procjene uključili učinak predviđenog postupnog ukidanja mjera za ublažavanje utjecaja visokih cijena energije od kraja ožujka 2024. Očekuje se, naime, da će se ukupni (neto) proračunski trošak energetskih mjera dogodine smanjiti s ovogodišnjih 1,8 na 0,5 posto BDP-a.

Inače, za gospodarstvo cijele EU očekuje se skroman rast od 0,6 posto, što je stopa rasta koja se očekuje i na razini eurozone, a iduće godine rast bi trebao ubrzati na prosječnih 1,3 posto u EU27 odnosno na 1,2 u europodručju.