Preliminarni podaci DZS-a za prvih devet mjeseci ove godine pokazuju nastavak i povećanje pada robne razmjene – izvoz je na godišnjoj razini podbacio 4,5%, dok je uvoz bio za 4,9% ispod razine u istom razdoblju prošle godine.

Detaljnije podatke o prva tri kvartala DZS će objaviti za mjesec dana, no iz onih objavljenih za prvih osam mjeseci vidljivo je da, unatoč trendu smanjenja, plasman proizvoda na najveće izvozno tržište Njemačke još nije bio smanjen u odnosu na lanjske vrijednosti.

Skok sa Srbijom i Poljskom
Zbog pada gospodarstva i potrošnje u Njemačkoj u trećem tromjesečju, a i očekivanih negativnih očekivanja za nastavak godine, analitičari su u Hrvatskoj prognozirali pad izvoza u drugoj polovici godine.

Od siječnja do kolovoza izvezeno je 1,86 milijardi eura vrijedne robe, odnosno 2,2% više nego godinu ranije. Na svim ostalim glavnim tržištima, hrvatske tvrtke realizirale su manji plasman roba. Na talijansko tržište tako je izvezeno 1,82 milijarde eura ili gotovo 6% manje, u Sloveniju 1,65 milijardi, što je 5-postotni pad.

Još lošije rezultate bilježi se na BiH tržištu, gdje je u osam mjeseci izvezeno 1,48 milijardi eura, što je smanjenje za 5,4%, a najveći pad bilježi izvoz u Mađarsku, čak za 31% (1,04 milijarde eura). Lošiji rezultat je i na tržištu Austrije, dok se među najvažnijih deset tržišta najveći skok bilježi u odnosima sa Srbijom i Poljskom.

Iako Njemačka u statistici za osam mjeseci kumulativno još uvijek nema negativan predznak, nastavi li se trend, do kraja godine izvjesno je da će vrijednost izvoza biti manja nego lani. Ukupno je na razini cijele 2022. u Njemačku bilo izvezeno roba vrijednosti 2,74 milijarde eura i u odnosu na prethodnu godinu, to je bio porast od preko 21%.

Takvi trendovi, s obzirom i na pad vrijednosti energenata i sirovina nije neočekivan. Pad vrijednosti izvoza bilježi se u proizvodnji metala, gume i plastike, preradi drva i proizvodnji namještaja, papirnoj industriji, izvozu nerafinirane i rafinirane nafte, te struje i plina.

No, na razini ukupne prerađivačke industrije u prvih osam mjeseci bilježi se pozitivan rezultat i u izvozu i uvozu, koji su rasli stopom od po 4,6%, i to ponajviše zahvaljujući prehrambenoj industriji, te proizvodnji električne opreme, koje bilježe dvoznamenkaste stope rasta i izvoza i uvoza.

Iz EU tri četvrtine roba
Nešto bolja ‘izvedba’ je i u sektoru brodogradnje i motornih vozila, dok poljoprivredni sektor i dalje nastavlja slabiti s prodajom na vanjskim tržištima. Izvoz hrvatskih gospodarstvenika ima slabije performanse i na tržištu EU i na ostalim tržištima, a među zanimljivim promjenama zapaža se veći plasman na tržištu Meksika, gdje je u osam mjeseci izvezeno 56 milijuna eura, što je porast od 705%.

Nastavlja se posustajanje izvoza u Kinu, rezultat je slabiji za 20%, ali u Aziji nastavlja rasti izvoz u Japan, koji je s 25% boljim rezultatom i 51 milijuna eura premašio izvoz u Kinu. Pada izvoz u Tursku, no u Rusiju i dalje hrvatske tvrtke plasiraju sve više.

Inače, u devet mjeseci, kako je vidljivo iz prvih podataka službene statistike, izvoz više pada na tržištu EU, na kojemu se i plasira najviše proizvoda (11,5 od 16,9%), dok je izvan EU izvozni pad bio nešto manjeg intenziteta (oko 2%), no kod uvoza je slučaj obrnut.

Iz EU dolaze tri četvrtine uvezenih roba (u devet mjeseci 22 od 29,6 milijardi eura), a uvezeno je u devet mjeseci gotovo 3% više nego godinu ranije, dok je uvoz s ‘trećih’ tržišta bio manji za gotovo 33% (7 milijardi eura). Kad je o padu izvoza riječ, analitičari HGK procjenjuju da je on realno još veći od nominalnoga, jer su proizvođačke cijene na inozemnom tržištu još uvijek u plusu (2,4%).

U HGK tako procjenjuju da je realni pad izvoza u prva tri kvartala bio na razini od 6,7%. Da je robni izvoz na trendu realnoga pada, analitičari HGK ukazuju i na podatke DZS-a koji je pri procjeni BDP-a za drugi kvartal objavio da je realni pad izvoza roba u prvom polugodištu iznosio 3,6%