Vrijednost izvezene robe iz Bosne i Hercegovine u kolovozu ove godine manja je za gotovo 14 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Kako je priopćeno iz Centralne banke Bosne i Hercegovine, vrijednost izvezene robe u kolovozu 2023. godine iznosila je 1,16 milijardi KM, što na godišnjem nivou predstavlja pad od 13,7 posto.

Glavni partneri
“Na godišnju stopu rasta vrijednosti izvoza u promatranom razdoblju utjecala je smanjena potražnja za robama iz Bosne i Hercegovine na tržištima glavnih trgovinskih partnera. Pad vrijednosti izvoza posljedica je godišnjeg pada izvoza proizvoda mineralnog podrijetla (31,2%), baznih metala (26,9%), proizvoda kemijske industrije (11,9%) i namještaja (6,6%).

S druge strane, izvoz strojeva i aparata je u promatranom mjesecu zabilježio godišnji rast od 1,3%. Promatrano kumulativno za prvih osam mjeseci 2023. godine, ostvaren je izvoz u vrijednosti od 11,23 milijarde KM, što na godišnjem nivou predstavlja pad od 5,6 posto”, navode iz Centralne banke BiH.

S druge strane, vrijednost uvezene robe u BiH u kolovozu 2023. godine iznosila je 2,30 milijardi KM, što u odnosu na isti mjesec prethodne godine predstavlja pad od 2,2 posto.

“Godišnji pad vrijednosti uvoza posljedica je pada nekih od najvažnijih uvoznih skupina proizvoda. Uvoz proizvoda mineralnog podrijetla, prvenstveno nafte i naftnih derivata, te baznih metala, bilježi godišnji pad vrijednosti od 22,0%, odnosno 16,1%.

Pozitivan utjecaj na vrijednost uvoza imala su prijevozna sredstva (43,3%) te strojevi i uređaji (22,6%). U prvih osam mjeseci ove godine u BiH je uvezeno robe u vrijednosti od 18,28 milijardi KM, što predstavlja pad od 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine”, pišu iz Centralne banke BiH.

Saša Stevanović, ekonomski analitičar, smatra da je činjenica da je izvoz doživio korekciju od gotovo 14 posto pokazatelj usporavanja nečega što se zove vanjska potražnja.

“Budući da smo najvećim dijelom okrenuti Europi, usporavanje izvoza na tom tržištu uvoz je vanjskog šoka domaćem gospodarskom sustavu. Naši izvoznici trpe određene štete, što se ogleda u manjim prihodima. Usporavanje izvoza i agregatne potražnje u Europi nije dobra vijest za gospodarstvo.

To se vidi u ekonomskim temeljima Europe. Ono što nije dobro je da se ubrzava usporavanje izvoza, koji oscilira. Tako je, primjerice, u srpnju izvoz bio manji za 5 posto, dok je u kolovozu bio manji za 14 posto. Ali u travnju za 13%. Ono čemu svjedočimo su velike oscilacije, hoćemo li imati veće ekonomske štete, odnosno želimo veći vanjskotrgovinski deficit za državu, a manji profit za tvrtke i ugrožavanje postojećih radnih mjesta”, kaže Stevanović.

Otežani uvjeti
Dodaje da je ekonomska politika Europe pogrešna. “Instrumenti koji se koriste su isti, ali su uzroci inflacije potpuno različiti. Kad se vanjska potražnja usporava, onda se potiče domaća potražnja i to je recept. Koriste se različite mjere i instrumenti. To je moguće kada imamo fiskalni prostor i fiskalni kapacitet za zaduživanje i kada imamo osigurane izvore financiranja.

Kad god se gospodarstvo usporava, provode se aktivnosti da se gospodarstvo potakne, da se ubrza. Stimulaciju vrši država, kroz zaduživanje, tj. stvaranjem deficita. Razina ekonomske štete koja se stvara u sustavu uvijek se negdje mora reflektirati, obično, ako su politike dobre, javne financije to preuzmu na sebe, ali ponekad to nije moguće”, pojašnjava Stevanović za Nezavisne novine.

Ekonomist Slaviša Raković kaže kako smatra da je proizvodnja prilagođena prodaji, te da izvoznici ne trpe posljedice pada izvoza. “Sve u svemu, riječ je o nešto slabijoj potražnji na tržištu Europske unije, ali i otežanim uvjetima poslovanja s ruskim tržištem. Mislim da oba faktora podjednako doprinose ovom rezultatu”, naglasio je Raković.