Oyvind Solstin na ideju za ugradnju toplinske pumpe došao je kada je pročitao da količina topline koju proizvode daleko nadmašuje količinu električne energije koju ona koristi.

Instaliranje toplinske pumpe u svojoj kući u brdima Osla znatno je koristilo ovom 56-godišnjem savjetniku za komunikacije u željezničkoj kompaniji: poboljšalo mu je udobnost, financije i ekološki otisak. Norveška je među zemljama s najviše toplinskih pumpi po stanovniku, zajedno sa susjednim zemljama Finskom i Švedskom, piše Euronews.

“Kada sam istraživao, pročitao sam da toplinska pumpa može generirati toplinu ekvivalentnu trostrukoj do četverostruko većoj količini električne energije koju ulažete”, rekao je Solstin.

“Tako da me samo to činjenica potaknula da se upali lampica iznad glave i pomislim, ‘Ovo mora biti pametno’.”

Stotine tisuća Norvežana došlo je na istu ideju, uključujući i princa Haakona, koji je instalirao toplinske pumpe u svojoj službenoj rezidenciji.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) smatra ovu tehnologiju ključnom u borbi protiv klimatskih promjena, slično kao i električna vozila, budući da inače rješenja za grijanje generiraju otprilike četiri milijarde tona ugljikovog dioksida godišnje, što predstavlja osam posto globalnih emisija.

Rade li toplinske pumpe u hladnim klimama?

Činjenica da nordijske zemlje, poznate po surovim i hladnim zimama, spadaju među najveće korisnike, opovrgava često zastupljenu pretpostavku da tehnologija ne radi kad temperature padaju.

Ova zabluda potaknula je otpor u kontinentalnoj Europi.

“Postoji mnogo lažnih mitova o toplinskim pumpama. Neke zemlje koje proizvode naftu i plin, kao što je Rusija, neki ljudi, sektori i poslovni subjekti ne žele vidjeti ovu tranziciju”, objasnila je Caroline Haglund Stignor, istraživačica na RISE Research Institutes of Sweden.

“Da, toplinske pumpe rade u hladnim klimama. Da, toplinske pumpe rade u starim zgradama.”

Posao iz snova

Milijarder traži dvoje ljudi kojima će platiti godinu dana uživanja na Karibima. Ima jedan uvjet

Za grijanje domova, toplinske pumpe izvlače toplinu iz vanjskog zraka – koja postoji čak i u hladnom vremenu – i ubacuju je unutra.

Rani modeli nisu imali sustave odleđivanja niti kompresore s promjenjivim brzinama, koji danas omogućavaju da rade učinkovitije u širem rasponu temperatura.

Iako im se u hladnom vremenu učinkovitost nešto smanjuje, stručnjaci tvrde da su i dalje učinkovitiji i ekološki prihvatljiviji od drugih opcija.

Jesu li pumpe bolje od električnog grijanja?

“Ovo je zrela tehnologija koja djeluje, i dokazano je da održava milijune domova toplima svake zime. No, kontinuirano se razvija kako bi postala još bolja”, izjavila je Stignor.

Prema istraživanju neovisne grupe Regulatory Assistance Project (RAP), toplinske pumpe za hlađenje zraka u hladnim klimama mogu biti do dvostruko učinkovitije od električnog grijanja kada vanjske temperature padnu na -30 Celzijevih stupnjeva.

U Francuskoj, kritičari toplinskih pumpi također tvrde da dovode do veće potrošnje električne energije, da ne rade dobro u svim uvjetima, poput loše izoliranih kuća, te da zahtijevaju skupu instalaciju.

U mnogim zemljama i dalje su popularni sustavi grijanja na naftu i plin. U Njemačkoj, partneri koalicije su ove godine konačno postigli sporazum o zabrani fosilnih izvora grijanja od 2045. godine. Država sada subvencionira toplinske pumpe, koje su u 2022. godini bile korištene u samo tri posto kućanstava, ali prodaja počinje rasti.

Kako toplinske pumpe pomažu Norvežanima u uštedi novca?

Za razliku od mnogih europskih zemalja, Norveška gotovo da nema daljinsko grijanje i zabranila je uljne peći u siječnju 2020. godine.

Kako bi se grijala tijekom svojih hladnih zima, zemlja se uglavnom oslanja na obilnu i čistu električnu energiju zahvaljujući svojim velikim hidroelektranama.

Proizvodeći otprilike tri do pet kWh toplinske energije za svaki kWh električne energije koja se potroši, toplinske pumpe su instrumenti za energetsku učinkovitost – ključni aspekt borbe protiv klimatskih promjena – i uz to omogućavaju potrošačima da ostvare značajne uštede.

Nakon što je prije dvije godine zamijenio svoj električni radijator toplinskom pumpom zrak-zrak, Solstad je vidio kako mu računi za električnu energiju padaju.

“U prvih četiri mjeseca naša potrošnja se smanjila za 20 posto u usporedbi s prethodnom godinom, iako smo u međuvremenu kupili električni automobil”, rekao je.

Iako mu se početna investicija može činiti skupom, oko 2.500 eura uključujući instalaciju, smatra da će se isplatiti “za svega nekoliko godina”.

Kao dodatna pogodnost, njegova toplinska pumpa djeluje i kao klima uređaj ljeti.

Kada su cijene električne energije prošle godine dosegle neviđene visine tijekom energetske krize izazvane ratom u Ukrajini, prodaja toplinskih pumpi u Norveškoj dosegnula je rekordne razine, skočivši za 25 posto. Trend se nastavio i tijekom prvog dijela ove godine.

“Norvežani su shvatili da mogu očekivati ​​više cijene električne energije u godinama koje dolaze u usporedbi s prošlim godinama”, objasnio je Rolf Iver Mytting Hagemoen, voditelj Norveškog udruženja za toplinske pumpe (NOVAP).

“I energetska učinkovitost postaje sve važnija tema”, dodao je za kraj.