Povećanje granice minimalne mirovine na 450 eura od siječnja sljedeće godine, koje je najavio novi premijer Milojko Spajić, dovelo bi do toga da oko dvije trećine umirovljenika u Crnoj Gori prima novi minimalni iznos.

Prema informacijama “Vijesti”, oko 75.000 umirovljenika prima mirovinu manju od 450 eura, u koju bi uračunala i ova povišica.

Veliko povećanje
Sadašnja minimalna mirovina, isplaćena za rujan, iznosi 300 eura, pa bi, prema ovoj najavi, bila povećana za 50 posto. Ukupno povećanje koštalo bi državni proračun oko sto milijuna eura na godišnjoj razini.

Spajić nije precizirao hoće li se i ostale mirovine usklađivati ​​u istom postotku ili tek kroz redovnu u siječnju, što ovisi o rastu plaća i inflaciji. Nakon rujanskog usklađivanja, mjesečni iznos potreban za isplatu mirovina iznosi 49 milijuna eura, odnosno na razini godine oko 600 milijuna eura. Dakle, linearna prilagodba, 50 posto za sve, koštala bi dodatnih 300 milijuna eura.

Ta nova minimalna mirovina bila bi viša od sadašnje prosječne mirovine koja je u kolovozu iznosila 405 eura, a rujanskim usklađivanjem 425 eura. Prosječna starosna mirovina u kolovozu iznosila je 441 euro, a usklađivanjem za rujan 464 eura.

Sada će, prema podacima “Vijesti”, onaj tko je imao minimalno 15 godina staža i bio osiguran na minimalnu plaću imati istu mirovinu kao onaj tko je radio 25 godina i bio uredno osiguran na iznos plaće. na prosječnoj razini u tom razdoblju.

Prema istim podacima, osoba koja je radila 25 godina i bila uredno prijavljena na puni iznos plaće na razini prosjeka, po osnovi doprinosa u Fond PIO, uplaćivala je četiri puta više novca od osobe koja je bila osigurana. najmanje 15 godina.

Spajić na konferenciji za novinare prije dva dana nije precizirao kako će se osigurati novac za isplatu ovog povećanja, osim da će to biti iz općih proračunskih prihoda, kao u slučaju “Europa sad 1”. Naveo je primjer Fonda za zdravstvo koji sada ima više novca nego prije 2022. godine, kada je ukinut doprinos na plaću za zdravstveno osiguranje, jer se sada ta ustanova financira iz općih prihoda proračuna.

Premijer je rekao i da želi reformu mirovinskog fonda, najavivši smanjenje doprinosa za poslodavce. Sada doprinos za mirovinsko osiguranje iznosi 20,5 posto bruto plaće, od čega 15 posto snosi radnik (iznos za koji mu se umanjuje plaća), a 5,5 posto plaća poslodavac.

Troškovi poslodavaca
Ukidanjem doprinosa za poslodavce na prosječnu neto plaću od 800 eura (980 eura bruto) njen bi se trošak smanjio za 54 eura. Za taj iznos ne bi morao povećati plaću radniku, jer je to trošak poslodavca.

Na isti bi se iznos i dalje plaćao iznos za mirovinsko osiguranje od 146 eura na teret zaposlenika. Kad bi se doprinos zaposlenika smanjio sa 15 na 10 posto, prosječna bi mu se plaća povećala za 48 eura.

U Fondu PIO nisu mogli odgovoriti na pitanje vezano za povećanje minimalne mirovine, jer ne mogu komentirati nešto za što odluka još nije donesena.