Vlada je tvrtkama iz državnog portfelja dala nalog da do 30. studenoga provedu uplate u proračun ostvarene dobiti iz poslovanja u prošloj godini. Taj se nalog odnosi na tvrtke u kojima država ima većinske vlasničke udjele ili manjinske, ali su na listi tvrtki od strateškog značaja, a i ove godine propisane su uobičajene visine dobiti koju trebaju usmjeriti u proračun. Već uobičajeno određena je granica za uplate, za najveći dio obveznika od 60% lanjske dobiti nakon oporezivanja. Tolike uplate u trebali bi tako uplatiti ACI, AKD, APIS, Državne nekretnine, Hrvatska pošta, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Hrvatske šume, Hrvatski operator tržišta energije, INA, Jadranski naftovod, Narodne novine, Odašiljači i veze, Plovput te zračne luke Dubrovnik, Split, Zadar i Zagreb. HŽ Infrastruktura i Hrvatska poštanska banka će u državni proračun uplatiti po 30 posto dobiti iz 2022., a standardno će cjelokupan iznos dobiti u proračun uplatiti Hrvatska lutrija, te agencija Alan.

HEP, koji je ranijih godina bio najveći uplatitelj dobiti, zbog zadaće koju mu je u okviru antiinlacijskih mjera dala Vlada, poslovao je lani s gubitkom, pa će se ove godine s uplatama najviše istaknuti Ina. Međutim, dva su velika dobitaša iz prve skupine već obavile uplate dobiti, ali ne u predviđenih 60%. Od Ine je, naime, već u srpnju na račun državi sjelo 89,6 milijuna eura, odnosno po 20 eura po dionici. No, zbog vlasničke strukture i odluke o raspodjeli dobiti, koju je uzgred odobrila i država, odnosno njezini predstavnici u skupštini, u proračun nije moguće uplatiti 60 postotni udjel. Ostvarena je, naime, dobit u iznosu od 243,76 milijuna eura, od koje je najveći dio, 200 milijuna eura, isplaćeno kao dividenda, a ostali dio zadržan za pokriće gubitaka iz prethodnog razdoblja.

Janaf je, pak, godinama u izbjegavanju ove obveze u visini koju traži Vlada, zbog nužnih ulaganja, koja bi umjesto iz dobiti trebala financirati kreditnim zaduženjem. Taj je slučaj riješen donošenjem Strategije tranzicije i razvoja 2022.-2030. s vizijom do 2050., kojom se polovica iznosa dobiti raspoređuje u ostale rezerve, uz izdvajanje zakonski rezervi, pa je tako i od ostvarenih 40,7 milijuna eura dobiti u prošloj godini, iz preostalog iznosa u proračun uplaćeno 11,6 milijuna eura dividende, a 7,7 milijuna preraspodijeljeno je u zadržanu dobit. I tu je odluku odobrili predstavnici države na glavnoj skupštini, ali je ove odluke Vlada očito previdjela kod donošenja uredbe.