U Hrvatskoj je sredinom ove godine bilo registrirano oko 5850 registriranih električnih vozila i oko 3000 plug-in hibridnih vozila.

Većina e-vozila građani, tvrtke ili institucije nabavile su uz poticaje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU).

Stoga se već sada može u javnosti osjetiti nestrpljivost oko novog javnog poziva koji je Fond ove godine već nekoliko puta odgodio, a neslužbena saznanja govore da bi taj poziv trebao uslijediti za koji dan.

Analiza za poboljšanje
Svi koji žele kupiti električni automobil u Hrvatskoj posljednjih godina očekuju kraj lipnja kada je Fond redovito raspisivao javni poziv na koji su se s aplikacijom za sufinanciranje e-automobila mogli prijaviti građani i tvrtke. Ove je godine prije ljeta taj je javni poziv izostao zbog, kažu u Fondu, promjene modela, a predstavljanje novog modela poticaja najavili su za jesen – početak studenoga se spominjao kao ciljano razdoblje za natječaj.

Program “Vozimo ekonomično” provodi se od 2014., te su, kako navode u Fondu, dosad za razne kategorije gotovo 8700 e-vozila osigurali nešto više od 48 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Ove godine u Fondu prije objave novog poziva u suradnji s Energetskim institutom Hrvoja Požara provode detaljnu analizu s ciljem prilagodbe dosadašnjeg načina sufinanciranja, uzimajući u obzir europsku praksu, iskustva provedbe programa u Hrvatskoj, prijedloge zainteresiranih dionika, ali i nacionalne ciljeve u transformaciji prometnog sustava.

Ističu da će analiza rezultirati parametrima za nastavak programa, uključujući način provedbe, modele, korisnike, kao i iznose financiranja, a predstavljanje procedure najavljeno je za kraj listopada ili početak studenoga.

Dosadašnjim modelom nisu bili posve zadovoljni ni građani i tvrtke, ali ni auto kuće. Građanima je smetao “najbrži prst”, odnosno odobrenje poticaja prema onima koji prije predaju prijave, pa se događalo nekih godina, prije modifikacije sustava da se budžet za poticaje probije već nakon minutu ili dvije od otvaranja javnog poziva.

Posljednje dvije godine prijave su se podnosile preko ovlaštenih trgovaca automobila uz uplatu akontacije kupca od simboličnih 5000 kuna, pa se period probijanja proračuna za poticaje koji je lani iznosio nemalih 105 milijuna kuna (14 milijuna eura) razvukao na svega 50 minuta.

No, i dalje je i tu vrijedio “najbrži prst”, jer su poticaji odobravani prema redu valjane prijave, samo što nisu trebali najbrži biti kupci već trgovci. Dakle, opet je bilo nezadovoljnih koji su ostali kratkih rukava. Zastupnici i prodavači automobila postojećim sustavom nisu bili zadovoljni prije svega zbog neizvjesnosti, jer nisu mogli planirati narudžbe vozila, odnosno velika narudžba bi im stigla jednom godišnje nakon javnog poziva.

Kada je ove godine izostao javni poziv u lipnju, neki su poput Volkswagena i Mercedesa ponudili svoje poticaje za e-vozila. Hrvatski je zastupnik Volkswagena u lipnju ponudio akcijske cijene, svojevrsne VW poticaje u iznosu od 7000 do 10.000 eura na svoje električne ID modele.

Tri skupa ili 15-ak jeftinijih
Dok državna birokracija ima svoje principe ponašanja i donošenja odluka, tržište se ipak mora voditi nekom poslovnom logikom. Zastupnici ili proizvođači, moraju imati planove što će i koliko na godišnjoj razini proizvoditi, prodavati te u konačnici i investirati u taj proces.

Postojeća situacija je napravila popriličan kaos u sustavu jer su kupci zadnjih nekoliko godina naučili da mogu očekivati poticaje za električna vozila krajem prvog polugodišta tekuće godine. Na temelju toga planirali su svoje budžete te kupnju električnih vozila.

Zbog odgađana javnog poziva Fonda u očekivanom vremenu u auto salonima susreću se sa zbunjenim kupcima koji postavljaju pitanja zbog čega nema poticaja, odnosno kad će biti raspisan javni poziv za sufinanciranje ekološki prihvatljivih vozila. Prodavači automobila odgovore na ta pitanja nemaju.

Detalji provedbe, kao ni točan termin objave javnog poziva, još se ne znaju. Udio novoregistriranih e-vozila daleko nam je ispod europskog prosjeka. Istodobno, iznos hrvatskog poticaja po vozilu među najvećima je u Europi. To su činjenice koje upućuju na zaključak da je sustav neadekvatan.

Većina sudionika na tržištu, kao i strukovne udruge, smatraju da bi model trebao počivati na nekoliko postulata. Prvi bi svakako trebao biti da se osigura što veći udio e-vozila na tržištu.

No, već tu nema slaganja jer bi jedni željeli da se iz natječaja isključe plug-in hibride, a drugi pozivaju da primat na natječaju imaju jeftiniji automobili jer bi se tako, pri teorijskom istovjetno postotnom udjelu poticaja, umjesto tri skupa automobila s poticajem od po 10.000 eura moglo kupiti 15-ak jeftinih s poticajem od po 1500 eura.

Gotovo svi se slažu da bi model trebao biti dugoročan, barem na razdoblje od tri godine, a kako bi se svi sudionici ovog lanca mogli pripremiti za tržišnu utakmicu.

Postoje razmišljanja kako konkretnog natječaja ne bi trebalo ni biti već da bi elektrifikacija nacionalne automobilske flote trebala provoditi konstantno kroz porezni sustav, oslobađanje ili umanjenje PDV-a.