Prema podacima i analizama PKS, tijekom 2022. godine u Srbiju je uvezeno za 9,1 posto manje voća ali i za 10,3 posto povrća u odnosu na prethodnu godinu.

Prema podacima i analizama Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije, tijekom 2022. godine uvezeno je 305.990 tona voća.

Južno voće
Vrijednost uvezenog voća i povrća iznosi 295.7 milijuna eura, što je za 3,2 posto više u odnosu na vrijednost uvoza u 2021. godini. Najveću vrijednost uvoza u 2022. godini ostvarile su banane u iznosu od 61,2 milijuna eura, a odmah poslije njih slijede limun i naranče, što je i logično, jer je riječ je o kulturama koje nisu karakteristične za srpsku klimu. U 2022. godini najviše su se uvozile banane i to iz Ekvadora, Kostarike i Kolumbije.

Slijede citrusi, naranče iz Grčke, Turske, Španjolske, klementine iz Grčke i Turske, mandarine iz Grčke i Turske, limun iz Turske, Argentine, Španjolske i Grčke, kao i grejpfrut iz Turske. U 2022. godini uvezeno je 26.126 tona jabuke, u vrijednosti uvoza od 3,7 milijuna eura.

Jabuka se najviše uvozila iz Sjeverne Makedonije i to u količini od 23.837 tona i u vrijednosti od 3,1 milijuna eura. Jagode se najviše uvoze iz Grčke, Albanije i Turske, kruške iz Italije i Poljske, nektarine i breskve iz Grčke, Italije i Španjolske.

Tijekom 2022. godine uvezeno je 169.752 tona povrća što je za 10,3 posto više u odnosu na prethodnu godinu a u vrijednosti od 155,1 milijuna eura što je za 29 posto više u odnosu na 2021. godinu, pokazuju podaci Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije.

Količinski, u prošloj godini najviše se uvozio mladi krumpir, rajčica i grah, a u nešto manjoj količini crveni luk, zamrznuto povrće i krastavac. Najveću vrijednost uvoza u 2022. godini imala je rajčica u iznosu od oko 21 milijuna eura ili 14 posto od ukupne vrijednosti uvoza.

Grah je ostvario ukupnu vrijednost uvoza od 20,6 milijuna eura ili 13,3 posto od ukupne vrijednosti uvoza. Tijekom 2022. godine krumpir se najviše uvozio iz Nizozemske i Francuske, grah iz Kirgistana, rajčica iz Albanije i Sjeverne Makedonije, luk iz Nizozemske i Sjeverne Makedonije, dok se bijeli luk najviše uvozio iz Kine.

Kupus se uvozio iz Sjeverne Makedonije, svježa paprika također iz te susjedne države i Albanije, krastavci iz Albanije, dok su se zamrznuti grašak, zamrznuti špinta i ostalo zamrznuto miješano povrće uvozili u manjim količinama.

Lubenice su se uvozile najviše iz Grčke, a znatno manje iz Albanije i Sjeverne Makedonije, dok su se dinje najviše uvozile iz Španjolske i Albanije, ali u znatno manjoj količini od lubenice. Proizvodnja voća u Srbiji je u stalnom porastu.

Veća proizvodnja
U 2021. godini Srbija je imala oko 600.000 tona voća, a sada je to već došlo na razinu od 1,4 do 1,5 milijuna tona, kazao je nedavno profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu Zoran Keserović na stručnom skupu posvećenom voćarstvu na poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu.

“Napredak u povećanoj proizvodnji za kratko vrijeme postignut je zahvaljujući znanju i uvođenjem novih tehnologija koje su prilagođene klimatskim promjenama. Srbija ima dosta voćnjaka, posebno u Vojvodini i središnjoj Srbiji, s postavljenom protugradnom zaštitom”, kazao je Keserović i naveo kako savjetuje da se protugradna zaštita ne podiže samo na plantažama jabuka, krušaka i trešanja, već i u voćnjacima gdje su šljive i marelice.