‘Zrak u Pločama je prve kategorije, građani Ploča i njihova djeca udišu čist zrak’

Autor: Dragana Radusinović , 02. studeni 2023. u 10:37
Hrvoje Livaja, predsjednik Uprave Luke Ploče/NEVA ZGANEC/PIXSELL

Hrvoje Livaja, predsjednik Uprave Luke Ploče, govori o održivosti poslovanja.

Mada će im takvo izvještavanje biti obvezno tek za tri godine, Luka Ploče pod vodstvom Hrvoja Livaje već je izradila Izvještaj o održivosti poslovanja za proteklu, 2022. godinu. Izvještaj je to koji obuhvaća nefinancijske informacije o poduzeću i njegovu utjecaju na okoliš i društvo te o upravljanju tvrtkom kako bi njezino poslovanje bilo održivo, što je jedan od ciljeva EU.

Na terminalima Luke Ploče lani je ostvareno 23,6% ukupnog prometa morskih luka u Hrvatskoj uz rast od 9,1% u odnosu na 2021. godinu, a Izvješće o održivosti primjerice otkriva da je to dovelo do rasta u potrošnji električne energije od 8,6%, što za sobom povlači potrebu za ulaganjem u nove okolišno prihvatljive izvore energije, poput fotonaponskih elektrana.

U razgovoru za Poslovni dnevnik Livaja ističe da među prioritete poslovanja smješta i čist zrak za građane Ploča.

23,6

posto ukupnog prometa morskih luka u Hrvatskoj lani je ostvareno na terminalima Luke Ploče

Izradili ste izvještaj o održivosti poslovanja za 2022. godinu, tri godine prije nego je to zakonska obveza. Zašto ste se odlučili na to već sada i kako vam taj zahtjevan posao može pomoći u vođenju poslovanja u Luke u narednom razdoblju?
Luka Ploče prva je hrvatska luka koja je objavila Izvještaj o održivosti i na to smo iznimno ponosni. Napravili smo to po uzoru na najbolje svjetske prakse i nadam se da ćemo potaknuti i druge luke u Hrvatskoj da počnu s izvještavanjem čim prije, bez obzira što zakonska obaveza takvog izvještavanja stupa na snagu tek 2026.

Bilo je puno posla oko sastavljanja Izvještaja, no po prvi put imamo jasan pregled našeg utjecaja na okoliš i sve dionike u zajednici. To će nam pomoći u kratkoročnom i dugoročnom upravljanju kompanijom, prvenstveno u postavljanju jasnih strateških ciljeva, čije ispunjenje sad možemo lakše pratiti, s tri godine prednosti.

Od deset ciljeva održivog razvoja koje je EU zadala lukama kao prioritetne, za Luku Ploče ste odabrali zaštitu kvalitete zraka, energetsku učinkovitost, zaštitu vode i mora te gospodarenje otpadom. Kako su se iskristalizirali ti prioriteti?
Luka Ploče u kontinuitetu provodi mjere zaštite okoliša iz područja zaštite kvalitete zraka, energetske učinkovitosti, zaštite vode i mora te gospodarenja otpadom. To su prioriteti, no nisu jedina područja utjecaja, pa tako kad gledamo naše poslovanje u kontekstu Ciljeva održivog razvoja UN-a, od 17 ciljeva Luka Ploče svojim poslovanjem doprinosi njih 14. Uz gore navedene prioritete, važan nam je dijalog s Gradom Ploče i lokalnom zajednicom.

Tvrtka Luka Ploče neodvojiva je od Ploča, gdje posluje već 77 godina. Othranila je tisuće pločanskih obitelji i ima tradiciju duboku ukorijenjenu u lokalnoj zajednici. Zato nam je suradnja s građanima, udrugama i predstavnicima vlasti iznimno važna i želimo dati svoj doprinos održivom lokalnom razvoju – kroz ulaganja u sport, podršku obrazovanju djece i kulturne aktivnosti za djecu i odrasle.

Kako ćete ostvariti cilj smanjenja emisija štetnih plinova između 15 i 25% do 2030. i 65 do 95% do 2050. te što pritom vidite kao najveće izazove?
Smanjenje emisije štetnih plinova naša je odgovornost i obaveza. Zato smo u svibnju ove godine u suradnji s institutom Hrvoje Požar napravili Studiju analize ugljičnog otiska i prijedloga mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Odmah po završetku izrade Studije krenuli smo s implementacijom preporuka – nabavili smo sredstva u unutrašnjem transportu s manjim CO2 otiskom, napravili zahvate za optimizaciju sustava grijanja, zamijenili rasvjetu te instalirali fotonaponsku elektranu.

Održivo plavo gospodarstvo, koje uključuje sve djelatnosti i sektore povezane s morem, oceanima i obalama, ima ključnu ulogu u smanjenju CO2. Više od 80% obujma svjetske trgovine odvija se morima i oceanima, od luke do luke. Na razini EU, pomorski promet odgovoran je za 13% stakleničkih plinova, no u odnosu na druge oblike prijevoza najučinkovitiji je po emisiji zbog čega ga treba dalje razvijati, ali ulaganjem u pametne tehnologije koje imaju neutralan utjecaj na okoliš.

Briga za sredinu

Na jednoj od ukupno šest postaja koja se ne nalazi u gradu vrijednosti zraka bile su druge kategorije čistoće zbog prašine koja se digne od ugljena. Zato u slučaju jakog vjetra Luka Ploče obustavlja pretovar.

Građani Ploča, navodite i sami, nisu zadovoljni prevelikom količinom prašine od ugljena koji se pretovaruje u luci jer im smanjuje kvalitetu života. Kako se to može popraviti?
Najvažnije je reći da je zrak u Pločama prve kategorije, odnosno građani Ploča i njihova djeca udišu čist zrak. To je potvrdila i Državna inspekcija, koja je na nekoliko postaja mjerila čistoću zraka. Na jednoj od ukupno šest postaja koja se ne nalazi u gradu već unutar samog postrojenja Luka Ploče, kod lokacije za pretovar rasutih tereta, vrijednosti zraka bile su druge kategorije čistoće zbog prašine koja se digne od ugljena. Kako bismo to popravili i naše radnike maksimalno zaštitili, u slučaju jakog vjetra, Luka Ploče obustavlja pretovar. Također, provodimo redovitu praksu polijevanja tereta kako bismo i na taj način utjecali na smanjenje prašenja. Cilj nam je da i na toj mjernoj postaji zrak bude prve kategorije čistoće.

U Luci Ploče provode se redovita polijevanja tereta kako bi se i na taj način utjecalo na smanjenje prašenja/GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

Koliko košta ulaganje u održivost poslovanja i borba za suzbijanje klimatskih promjena i na što se u tom kontekstu najviše troši?
Uz Studiju analize ugljičnog otiska koju sam spomenuo, Luka Ploče je kreirala strategiju energetske neovisnosti do 2026. Pokrenuli smo veliki projekt izgradnje dvije foto-naponske elektrane, u koje ćemo ulagati u narednom razdoblju, a povrat investicije očekujemo u manje od četiri godine.

Prva foto-naponska elektrana ‘’Sunčana elektrana – Terminal rasutih tereta’’ snage 20 kW puštena je u rad u rujnu, a kroz mjesec dana očekujemo početak radova na drugoj foto-naponskoj elektrani ‘’Sunčana elektrana-Drvni terminal’’ snage 803 kW.

U 2024. Strategijom je planirano ulaganje u još dvije foto-naponske elektrane, čime će se završiti ulaganje u četiri solarne elektrane vrijedno 9,1 milijun eura. Samo na tom primjeru jasno je vidljivo da ulaganje u obnovljive izvore energije, osim pozitivnog utjecaja na okoliš, ima pozitivne efekte na poslovanje kompanije.

803

kilovata snaga je druge foto-naponske elektrane ‘Sunčana elektrana-Drvni terminal’

Kakav je vaš utisak o osviještenosti hrvatskih građana o klimatskim promjenama? Jesmo li ih dovoljno svjesni ili su nam glave još u pijesku?
Mislim da većina nas na svoje oči vidi klimatske promjene i da su ih hrvatski građani svjesni. Još se moramo razviti kao društvo da bi nam ekologija postala jedna od najvažnijih tema. Na razini cijele Unije, “Zeleni plan” i postizanje ugljično neutralnog kontinenta je top tema na agendi, no vidjeli smo kako je s početkom rata u Ukrajini, fokus prebačen na smanjenje energetske ovisnosti o Rusiji i pronalazak alternativnih puteva opskrbe energentima.

Sasvim je jasno da u trenucima velikih kriza – a rat u Europi to svakako je – dugoročne politike i napori pomalo “padaju u drugi plan”. No, uvijek će biti nekih kriza, a vremena za dekarbonizaciju i ekološke pomake nema puno. Čak kad bismo stavili po strani utjecaj na samu prirodu i čovjeka, činjenica je da europsko gospodarstvo gubi milijarde svake godine zbog ekstremnih pojava koje se događaju s promjenom klime.

Dakle, napori za postizanje klimatski neutralnog gospodarstva predstavljaju strateški gospodarski interes. Smatram da je ključna uloga upravo poslovnog sektora, koji mora dugoročno pomiriti interese profita i ekologije. Pritom je važna tehnologija, koja stalno napreduje i u koju se isplati ulagati.

Što je vama, ali i drugim kompanijama, potrebno od kreatora politike da biste bili uspješniji u održivom poslovanju?
Ekonomski model koji će gospodarski rast temeljiti na održivosti nema alternativu, to je jedina opcija ako želimo imati otpornije gospodarstvo. Obaveza nefinancijskog izvještavanja o okolišu, društvu i upravljanju za velike hrvatske kompanije nastupila je od ove godine, no moramo biti svjesni da temelj hrvatske, ali općenito europske ekonomije, čine mali i srednji poduzetnici.

Za njih se obaveza nefinancijskog izvještavanja koje zovemo ESG izvještavanje ne odnosi. Država i njih treba motivirati da svoje poslovanje učine maksimalno održivim i klimatski neutralnim te im dati poticaje, znanja i alate da u tome uspiju.

Komentirajte prvi

New Report

Close