Može li Japan postati sljedeća velika svjetska priča o rastu? Čini se da tako misli milijarder i legendarni investitor Warren Buffett.

I Međunarodni monetarni fond očekuje da će japansko gospodarstvo porasti za 1,4% u 2023. godini – što je impresivna brojka za zemlju čije je stanovništvo u stalnom padu u posljednjih 14 godina.

Kratka prodaja obveznica
Ali japansko bi gospodarstvo također moglo biti tempirana bomba. Na tržištu rada nedostaje radna snaga, inflacija je i dalje tvrdoglavo visoka unatoč uvođenju subvencija za benzin, a realni tečaj jena dosegnuo je najnižu razinu u tri desetljeća. Nakon desetljeća održavanja gotovo nultih kamatnih stopa, nejasno je može li ih japanska središnja banka povećati bez izazivanja sistemske financijske krize.

Iako je novi guverner japanske središnje banke Kazuo Ueda izjavio kako će Banka zadržati svoju iznimno labavu monetarnu politiku, također je priznao “vrlo visoku neizvjesnost” globalnog gospodarstva. S obzirom na sile koje potiču inflaciju i kamatne stope diljem svijeta, sve je jasnije da se japanska monetarna politika više ne može provoditi izolirano.

Tijekom godina, mnogi su se ulagači kladili protiv japanske središnje banke, pribjegavajući kratkoj prodaji japanskih obveznica pod pretpostavkom da politika nulte kamatne stope ne može trajati. Špekulanti su uvijek iznova izgubili. Sada bi se, međutim, “trgovina s velikim gubicima” zapravo mogla isplatiti.

Razumljivo je oklijevanje japanske središnje banke da poveća svoje kratkoročne kamatne stope, s obzirom na to da japanski bruto državni dug trenutno iznosi 260% BDP-a, odnosno 235% BDP-a nakon oduzimanja deviznih pričuva koje iznose 1,25 bilijuna dolara.

Kad bi Banka bila primorana povećati svoje kratkoročne kamatne stope za 3% – otprilike upola manje nego što to imaju američke Federalne rezerve – vladini troškovi servisiranja duga otišli bi u nebesa.

Štoviše, naglo povećanje kamatnih stopa stvorilo bi ogroman pritisak na japanski bankarski sektor, osobito ako bi porasle i dugoročne kamatne stope. Upravo se to dogodilo u Sjedinjenim Američkim Državama u ožujku kada je pooštravanje mjera monetarne politike Feda pokrenulo lančanu reakciju koja je dovela do propasti banke Silicijske doline i nekoliko drugih financijskih institucija.

Povećanje kamatnih stopa u okruženju gotovo nultih kamatnih stopa, kada ulagači očekuju da će stope zauvijek ostati iznimno niske, bit će izazov, bez obzira na to kako japanska središnja banka ustroji svoje djelovanje. Međutim, ako inflacija ostane konstantno visoka, donositelji politike bit će primorani djelovati. Uostalom, tržišta će neizbježno povećati stope diljem krivulje prinosa.

Državni dugovi su važni
U posljednje dvije godine, dok su realne kamatne stope porasle diljem svijeta, u Japanu su se smanjile, unatoč rastu inflacije. To dugoročno nije održivo s obzirom na duboku integraciju te zemlje u globalna financijska tržišta.

Kao jedna od prvih industrijaliziranih zemalja koja se bori s padom stanovništva i sistemskom financijskom krizom, Japan služi kao svjetski makroekonomski laboratorij više od dva desetljeća. Iako neki stručnjaci navode Japan kao dokaz da ogromni državni dugovi nisu važni, činjenica je da oni to jesu.

Početkom 1990-ih japanski BDP po stanovniku dosegao je 75% BDP-a po stanovniku u SAD-u; od tada se smanjio na manje od 60%, iako je SAD u tom razdoblju zabilježio samo skroman rast.

Osim problema s dugom, japansko gospodarstvo nalazi se usred eskalacije rivalstva između SAD-a i Kine. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, kako primjećuje Ulrike Schaede u svojoj pronicljivoj knjizi The Business Reinvention of Japan (Ponovno osmišljavanje poslovanja Japana), japanske tvrtke pronašle su visokovrijednu nišu unutar azijskog lanca opskrbe.

Velik dio ponovnog osmišljavanja gospodarstva temelji se na iskorištavanju brzog rasta Kine. Sada kada se kineski rast usporava i uslijed povećanih geopolitičkih napetosti koje prijete pogoršanjem situacije, nejasno je može li ova jedinstvena strategija potrajati.Istodobno, Ja pan se suočava s hitnom potrebom za povećanjem izdvajanja za obranu.

Uznemirena sve većom asertivnošću Kine, osobito s obzirom na rusku invaziju na Ukrajinu, japanska vlada predstavila je planove za udvostručenje vojne potrošnje na 2% BDP-a u sljedećih pet godina.

Kao treće svjetsko gospodarstvo (nakon SAD-a i Kine), Japan svakako ima mnogo alata za rješavanje svojih demografskih i gospodarskih izazova. Primjerice, može se suočiti sa zastarjelim korporativnim društvenim normama koje obeshrabruju žene da imaju djecu. Također bi se mogao koristiti instrumentima javne politike, kao što je prihvaćanje većeg broja imigranata.

Međutim, politike za zaustavljanje pada samo će dovesti do potrebe za normalizacijom kamatnih stopa. Najteže financijske krize često se događaju ondje gdje se najmanje očekuju. Ponovni procvat Japana dobar je za globalno gospodarstvo, ali ponovni rast japanskih kamatnih stopa mogao bi biti veliki rizik.

© Project Syndicate 2023.