Danas sam išla na benzinsku natankati automobil. Kada sam došla na blagajnu, prodavačica mi je zahvalila i dala 20 eura, počela je svoju priču o inovacijama u energetskoj učinkovitosti profesorica Tea Žakula, voditeljica Laboratorija za energetsku učinkovitost zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Ta trenutačno nerealna priča naša je budućnost, kaže Žakula na događanju Innovate Now Croatia kojeg je u četiri grada organizirao Cro Startup s partnerima CISExom, Algebrom i Smart Innovation Norwayom. Energetika prolazi kroz veliku transformaciju, a u njoj će, napominje Žakula, najvažniji izvor biti energetska učinkovitost, posebno ona u zgradarstvu, što je suprotno ustaljenom mišljenju da će to biti obnovljivci. Za to postoje konkretni razlozi. Primjerice, zgrade u Hrvatskoj troše više od 80% električne energije mreže. Također, zgrade su odgovorne za 50% emisija stakleničkih plinova, a ako nisu dobro napravljene, krive su i za loše zdravlje ljudi.

“U SAD-u godišnje 300 milijardi eura odlazi na bolovanja građana jer ih zgrade čine bolesnima”, ističe profesorica Žakula. Zbog svih tih razloga potencijal energetske učinkovitosti u zgradarstvu ogroman je, a još neiskorišten.

Primjena u praksi

Tome je tako, navodi Žakula, jer se radi o vrlo tradicionalnoj industriji u kojoj je, između ostalog, rješenja teško skalirati. Zato na Laboratoriju za energetsku učinkovitost FSB-a rade na brojnim rješenjima koja bi trebala dati svoj doprinos ovom gorućem problemu današnjice. Gorućem jer čovječanstvo svaki mjesec izgradi jedan novi New York. A pametnih zgrada i učinkovitih rješenja upravljanja energijom u njima, pa čak i onima novije gradnje, ima malo.

Primjerice, relativno nova zgrada Algebre, gdje je Žakula držala predavanje, tek je 30% inteligentna. Laboratorij na čijem je čelu Žakula tu inteligenciju želi podići na više od 90%. A to drastično podizanje inteligencije zgrada trebao bi omogućiti projekt proširenja i preuređenja Tehničke škole Ruđera Boškovića.

Ta će škola biti živući laboratoriji, objašnjava Žakula, na kojoj će brojna rješenja i istraživanja koja se provode na Laboratoriju za energetsku učinkovitost dobiti svoju praktičnu primjenu. “Koristit ćemo je za istraživanja koja bi trebala omogućiti primjenu naših rješenja u gospodarstvu, ali i za edukaciju”, kaže. Zgrada će imati, dodaje, četiri tipa ventilacijskih sustava, pet načina korištenja obnovljivih izvora energije, upravljački algoritam koji ima otvoren kod. A kako će biti inteligentna? Zahvaljujući inteligentnom, odnosno modulski prediktivnog upravljanja, kaže Žakula.

Uštede koje bi trebala postizati kreću se od 15 do 20%.

Inovacijske prilike

Uvođenje novina bilo je vrlo izazovno, navodi Žakula. Primjerice, ugradnja temperaturnog osjetnika u betonsku mrežu izazvala je rasprave s izvođačem radova koje su trajale dva do tri tjedna. A takvih je rasprava, ističe, bilo više.

Prilika za inoviranje u segmentu energetike je mnogo, poručuje Žakula. Većina startupova ide u smjeru razvoja sustava za upravljanje zgradama. Također, traži se rješenje i za skladištenje energije. Iako određena rješenja postoje ona su još vrlo skupa, teško skalabilna i potencijalno opasna (litij-ionske baterije). Tko pronađe efikasno rješenje za skladištenje energije, poručuje, bit će bogat.