Dok se premijer Andrej Plenković uz glasno negodovanje oporbe u Saboru hvalio brzinom rasta domaćeg gospodarstva u europskim okvirima, brojke s terena potvrđuju hlađenje zamašnjaka. Kočenje nije upitno, a pokazuju to i revizije državnih statističara, a otvoreno je tek koliko će to biti.

Nakon što je Državni zavod za statistiku na niže revidirao procjenu rasta BDP-a u prva dva tromjesečja, analitičari Raiffeisen banke smanjili su prognozu s 2,5 posto, na 2,1 posto na razini godine. “Korigirali smo prognozu rasta mahom jer je DZS korigirao procjenu rasta za prvu polovicu godine. Da nije, ostali bismo pri prethodnoj procjeni, iako retoriku o usporavanju nećemo mijenjati”, rekla je glavna ekonomistica RBA Zrinka Živković Matijević na predstavljanju nove RBAnalize indikativno nazvane “Između inflacije i rasta”.

Zbunjeni ekonomisti

DZS je revidirao godišnju realna stopa rasta BDP-a na 1,6 posto u prvom kvartalu (s 2,8%) te na 2,6 posto u drugom (s 2,7%) što je polugodišnje ostvarenje odrezalo za 0,6 postotnih bodova u odnosu na prvu procjenu. Premda su statističke korekcije uobičajene, ekonomiste je zbunila njihova ‘veličina’: BDP za 2021. revidiran je s 13,1 na 13,8 posto, dok su lanjske investicije praktično anulirane, s 5,8 na 0,1 posto.

S promijenjenim startnim pozicijama izgledno je da Vladino očekivanje 2,8-postotnog rasta ove godine “nije realno”, no hoće li se to pretočiti u fiskalne smjernice znat će se u narednih nekoliko tjedana pri predstavljanju nacrta proračuna za 2024. U RBA predviđaju da će objava BDP-a za drugu polovinu godine potvrditi usporavanje. “Industrija je u fazi recesije, a slično je i kod vanjsko-trgovinskih partnera”, rekla je Živković Matijević. Posustajanje inozemne potražnje već se ogledalo u podacima o broju noćenja u vrhuncu sezone koji je “blago niži nego lani”. Kako sada stvari stoje, iduće godine rast bi mogao dosegnuti 2,5 posto.

Tradicionalno najsnažniji motor rasta, osobna potrošnja, ostaje to i nadalje. Njezine dobre rezultate, uz turizam, podgrijavaju snažno tržište rada, pad nezaposlenosti i rast zaposlenosti, i na kojem strani radnici (s radno aktivnim umirovljenicima) čine gotovo 10 posto radne snage. U takvoj konstelaciji plaće nastavljaju uzlaznim trendom: u prvih osam mjeseci nominalne bruto plaće porasle su više od 15 posto, a neto više od 12 posto pa su realne plaće zadnjih mjeseci ‘pobijedile’ inflaciju (bruto +4,3%, a neto +2,7%).

I daljnji rast plaća je izgledan, kaže glavna ekonomistica RBA, s obzirom na dogovor Vlade s javnim službama, najavljeno podizanje minimalne plaće, a tu je i snažna potražnja za radom koja podrazumijeva nastavak pritiska na plaće u privatnom sektoru.

Malo optimistično

Povišena inflacija, kojoj su lokomotiva hrana i usluge, ostaje glavni makroekonomski problem. Ona bi u prosjeku ove godine trebala iznositi osam posto, a iduće usporiti na 3,3 posto iako RBA priznaju da je to “malo optimistično” i ne uključuje eventualnu eskalaciju sukoba na Bliskom istoku. Na eventualni brži pad inflacije mogli bi utjecati jače usporavanje gospodarstva, normalizacija opskrbnih lanaca i cijena na svjetskim robnim tržištima i snažnije prelijevanje viših troškova financiranja zahvaljujući restriktivnoj monetarnoj politici, smatraju u RBA.

Uoči sjednice Europske središnje banke u četvrtak, analitičari RBA ne očekuju daljnje podizanje kamatnih stopa smatrajući da je Frankfurt zaključio svoj ciklus povećanja te da je dosegnuta terminalna stopa. S obzirom na tvrdoglavo visoku inflaciju, ne očekuju da bi do spuštanja moglo doći prije trećeg tromjesečja iduće godine.