Unatoč svom euroskepticizmu, 46-godišnja Meloni nastojala se konstruktivno ophoditi prema Europskoj uniji i njezinim partnerima, ako se zanemari nekoliko nesuglasica s Parizom i Berlinom po pitanju migracijske politike.

Odlučno je podržala Ukrajinu nakon ruske invazije i time se osigurala blagoslov iz Washingtona lijepe Bidenove riječi iz uvoda.

U isto je vrijeme svoje biračko tijelo tetošila smanjivanjem poreza, odlučnom antiimigracijskom politikom i njegovanjem tradicionalnih obiteljskih vrijednosti.

Uspjela je tako zadržati svoju stranku Fratelli d’Italia (Braća Italije) prvu na anketnim listama.

„Uspjelo joj je da se doima umjerenom partnericom, a istovremeno djelovati radikalno“, za AFP objašnjava politički analitičar Luigi Scazzieri.

Pita se, međutim, koliko će ta krhka ravnoteža potrajati.

Berlusconi 2.0

Njezina stranka osnovana 2012., deset je godina bila marginalna, dok na izborima u rujnu 2022. nije pobijedila s 26% osvojenih glasova.

Koalicija s antiimigracijskom strankom Liga Mattea Salvinija i konzervativnom Forza Italia osnivača Silvija Berlusconija, koji je umro u lipnju, najdesnija je talijanska vlada od Drugog svjetskog rata.

Prema institutu YouTrend, stranka uživa potporu 28% glasača.

Vlada je smanjila porezno opterećenje, posebno za obitelji, što je važno konzervativnim biračima, primjećuje Lorenzo De Sio, profesor političkih znanosti s rimskog Sveučilišta Luiss.

S više tolerancije prema poreznim utajama, većinom slijedi ekonomsko-političku liniju prethodnih vlada desnice ne bi li tako postala neka vrsta Berlusconija 2.0, ilustrira De Sio.

Konačno, ova se vlada „pokazala manje radikalnom od očekivanog“, zaključuje.

Giorgia Meloni ipak nije zaboravila porukama umirivati svoje brojne glasače s kojima se slaže po pitanju migranata, održavanja poretka i njegovanja katoličkih vrijednosti.

Izvršna je vlast tako zabranila lokalnim samoupravama da u matične knjige upisuju djecu istospolnih parova, koji u Italiji nemaju pravo posvajati djecu ni posezati za surogat majčinstvom.

Iako neumorno brani tradicionalni model obitelji, jednog oca i jedne majke, osobno je slobodnija po pitanju braka. U petak je najavila razlaz s partnerom, televizijskim voditeljom Andreom Giambrunom, ocem njezine sedmogodišnje kćeri, zbog više seksističkih komentara koje je javno izgovorio.

Imigracija i ekonomski problemi

Rast ilegalnih migracija i slab gospodarski oporavak uz visoke kamate na velik državni dug glavni su problemi s kojima se Meloni suočava nakon prve godine na vlasti.

Migracijska agenda bila je ključna u predizbornoj kampanji: i Meloni i Salvini obećali su blokirati dolazak sjevernoafričkih brodova prema Italiji.

Unatoč nizu zakonskih prijedloga, broj migranata ove godine više se nego udvostručio u odnosu na prošlu.

Giorgia Meloni pozvala je EU u pomoć, podržavajući sporazum s Tunisom koji sprečava napuštanje te zemlje i briselski sporazum o podjeli tražitelja azila.

Međutim, rezultati ovih napora sporo se precrtavaju u stvarnost jer je prema anketi YouTrenda imigracija na vrhu razloga za nezadovoljstvo glasača radom vlade.

Ni ekonomija ne stoji tako dobro kako se nadala, primoravajući tako Rim da prepravi prognoze rasta naniže. Javni bi joj dug također trebao biti veći od prognoziranog.

Analitičari predviđaju da će talijanski rast sljedeće godine biti među najnižima u eurozoni.

Zbog toga je Meloni teže održati obećanja o smanjenju poreza i kontrolirati talijanski dug koji iznosi 140 posto BDP-a.

Untaoč problemima u zemlji, Meloni je dosad uspjela izbjeći tipčni talijanski politički kaos koji je pratio mnoge njezine prethodnike.

Podijeljena oporba pomogla joj je da učvrsti stisak na vlasti i zadrži svoju stranku na vrhu anketa, a njezina stranka dominira nad svojim koalicijskim saveznicima.

Analitičari vjeruju da je dio glasača desnog centra prešao Braći Italije iz druge dvije stranke i da je malo vjerojatno da će ravnoteža snaga unutar koalicije biti uzdrmana.

“Meloni je došla nakon desetljeća političke nestabilnosti i glasača koji plutaju po stranačkom spektru. Zemlja sada izgleda umorna od ovoga”, rekao je povjesničar i politički stručnjak Giovanni Orsina.