Unatoč živahnoj aktivnosti američkih potrošača (pogonjenoj povoljnim prilikama na tržištu rada), S&P 500 Consumer Staples indeks od početka godine bilježi pad od oko 10%, iako je za to vrijeme njegov poznatiji puno rođak, S&P 500, namaknuo dvoznamenkasti rast vrijednosti, otkrivajući naoko nelogičan pesimizam investitora kada je u pitanju roba široke potrošnje. U sastavu oba indeksa brojni su korporativni divovi poput Walmarta, Coca Cole, Krafta, Kellanove ili Mondeleza, s doslovno tisućama globalno poznatih brandova u proizvodnih portfelju, ali opet nije previše pomoglo. Štoviše, indeks (onaj prvi) je u kolovozu, paralelno s nešto intenzivnijom korekcijom na tržištima kapitala, počeo ozbiljnije tonuti u minus, dodatno naglašavajući neuobičajeno divergentnu izvedbu.

Farmacija zamijenila Nokiju

Otprilike baš u to vrijeme s druge strane Atlantika danski Novo Nordisk odlijepio se od kontinentalnog prosjeka i zahvaljujući impresivnom rastu cijene dionica preuzeo čelnu poziciju na ljestvici najvećih europskih kompanija, s tržišnom kapitalizacijom većom od 400 milijardi eura.

Spektakularan uzlet nekadašnjeg farmaceutskog drugoligaša posljedica je odlične prodaje tandema lijekova (Ozempic i Wegovy) koji su prvotno zamišljeni kao potentno oružje u borbi protiv dijabetesa, prometnuvši se u međuvremenu u blockbustere koji vrlo učinkovito djeluju na suzbijanju apetita. Zahvaljujući ogromnoj dobiti, kompanija je ugrabila status najvećeg poreznog obveznika u Danskoj, nanovo potaknuvši rasprave kakve se u Hrvatskoj vode već godinama, o potencijalnim opasnostima ovisnosti domaće ekonomije o jednoj gospodarskoj grani. U Hrvatskoj je to turizam, u Danskoj farmaceutska industrija (ne tako davno, u Finskoj je to bila Nokia), čiji je ekonomski otisak toliko velik da državni statističari objavljuju dvije serije podataka o kretanju bruto domaćeg proizvoda (BDP) – sa i bez farmaceuta. U potonjoj varijanti, rast BDP-a tijekom prošle godine bio je za otprilike dvije trećine slabiji, a doprinos farmaceutske industrije koju predvodi Novo Nordisk u ovoj je godini još i veći.

Kakve to veze ima s Wall Streetom? Itekako ima. Jer iz perspektive milijuna Amerikanaca koji imaju problema s prekomjernom težinom i pretilošću, Ozempic i Wegovy, a potom i sve brojnija (i ambicioznija) konkurencija koja pokušava zgrabiti svoj dio (povećeg) kolača, nudi radikalan zaokret i, prema brojnim svjedočanstvima, vrlo uspješno suzbija apetit. A to je loša vijest za proizvođače široke palete procesuirane hrane, grickalica, slatkiša koji od nezdravih navika potrošača svake godine ubiru izdašan profit.

Da je doista riječ o vrlo opipljivoj opasnosti po njihov poslovni model, svjedoči sve veći broj komentara i osvrta kojima kompanije pokušavaju ublažiti zabrinutost investitora. Poput bombe je odjeknuo komentar iz Walmarta, najvećeg američkog maloprodajnog lanca iz čijih se podataka daju iščitati blage promjene u navikama potrošača. “Prosječna košarica sadrži nešto manje količine i nešto manje kalorija”, potvrdio je prvi čovjek kompanije, isprovociravši negativne reakcije ulagača. I dok iz Kellanove (jedan od njihovih najvažnijih aduta je Pringles) poručuju kako nemaju namjeri sjediti skrštenih ruku, te pažljivo analiziraju prehrambene navike potrošača, Wall Street Journal već govori o “eri Ozempica”, iako je zbog visoke cijene lijek i dalje teško dostupan širokim slojevima društva. No zato pojedini analitičari idu i korak dalje, označavajući novu (GLP-1) generaciju lijekova kao ozbiljan rizik za prehrambenu industriju, a osobito za njen manji zdraviji segment. Anketa Morgan Stanleya navodi kako većina korisnika novih lijekova jedu manje porcije i jedu zdravije, a prema nekim procjenama, čak dvije trećine američkih građana ima problema s prekomjernom težinom. Iz te je kombinacije moguće izvesti najmaštovitije špekulacije.

Nužne godine istraživanja

I dok se brokeri Jefferiesa vode konvencionalnom logikom, označavajući Kellog, Campbell Soup i Hershey kao (potencijalno) najveće žrtve novog trenda, a Barclays na popis najugroženijih (između ostalih) dodaje Pepsi i McDonald’s, Bank of America favorizira tekstilnu industriju (posebice proizvođače) sportske odjeće. Jer smanjenje tjelesne mase podrazumijeva drukčiji životni stil, ali i nameće potrebu obnavljanja garderobe, prilagođenu užoj figuri. Pojedini se analitičari okreću segmentu zdravije prehrane, a za njima bi mogao i ostatak industrije, drastično mijenjajući postojeći poslovni model kako bi kapitalizirao (potencijalni) trend pada broja unesenih kalorija.

Naravno, u priči je još puno nepoznanica i trebat će godine istraživanja (prehrambenih navika potrošača) da bismo s prilično sigurnošću mogli govoriti o nekakvom preokretu. Primjerice, većina ispitanika u anketama navodi kako namjerava prestati uzimati nove lijekove jednom kad dosegnu ciljnu težinu. Hoće li se nakon toga vratiti nezdravom načinu prehrane? Jesu li osiguravajuće kuće uopće spremne kontinuirano financirati hirove potrošača? Jasnih odgovora nema, no velik broj ulagača svejedno je spremno uzjahao val promjena, a njihova razmišljanja jasno se daju iščitati iz kretanja cijena dionica.