Na tragu zelene tranzicije Europska komisija predstavila je prijedlog nove Uredbe o smanjenju negativnog utjecaja otpadne ambalaže na okoliš kao i poticanje sustava kružnog gospodarstva. Ovom uredbom Komisija želi potaknuti kreiranje novih poslovnih prilika, smanjiti potrošnju prirodnih resursa, povećati recikliranje otpadne ambalaže i uvesti obveznu ugradnju reciklata u proizvodnji nove ambalaže. Prijedlog Uredbe najviše se tiče proizvođača ambalaže i njezinih korisnika i to prvenstveno u sektoru pakiranja hrane, ali važan je i za trgovine te za ugostiteljstvo. Veliku novost u Prijedlogu uredbe predstavlja obveza ponovne upotrebe i ponovnog punjenja određene ambalaže radi smanjenja njezine ukupne mase. Zahtijeva se i nova organizacija prodavaonica s površinom većom od 400 kvadratnih metara. Tako bi od 1. siječnja 2030. 10 posto ambalaže za pakiranje velikih kućanskih aparata trebalo biti povratno, a od 1. siječnja 2040. ova obveza se povećava na 50%.

Obveza ponovnog punjenja za alkoholna i bezalkoholna pića i napitke od 1. siječnja 2030. iznosi 10 posto, a od 1. siječnja 2040. čak 40 posto. Ambalaža za tzv. “take away” hranu također treba biti ponovno upotrebljiva i to 20 posto od 1. siječnja 2030. te 40 posto od 2040. Prijedlog predviđa i zabranu određene ambalaže kao što je npr. korištenje jednokratne ambalaže za hranu i napitke koji se pune i konzumiraju u prostorijama ugostiteljskog sektora, što uključuje sve prostore sa stolovima i stolicama unutra i vani.

Predložena je i zabrana jednokratne ambalaže za svježe voće i povrće volumena manjeg od 1,5 kilograma, jednokratne ambalaže za začine, konzerviranu hranu, umake, vrhnje za kavu, šećer i mirodije u ugostiteljskom sektoru kao i minijaturnu ambalažu za jednokratnu uporabu u hotelima. S obzirom na zahtjevne predložene promjene, Hrvatska gospodarska komora (HGK) osnovala je Radnu grupu za formiranje prijedloga Stajališta RH kako bi pomogla informirati članice te zastupati njihove interese u kreiranju Uredbe. Kako nam kaže Gordana Pehnec Pavlović iz Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, članice Komore načelno podržavaju novu regulativu, no iskazuju bojazan da bi neke od predloženih mjera mogle ozbiljno ugrozile njihovo poslovanje.

“HGK se protivi prijedlogu ugradnje reciklata iz komunalnog otpada u ambalažu koja dolazi u kontakt s hranom. Smatramo da se ambalaža za kontakt s hranom treba izuzeti iz ove odredbe kao što je izuzeta ambalaža za lijekove”, navodi Pehnec Pavlović.

Kako dodaje, u HGK-u su mišljenja da na tržištu neće biti raspoloživo dovoljno kvalitetnog i čistog materijala koji će zadovoljiti stroge standarde za primjenu za ambalažu koja dolazi u kontakt s hranom. “Tehnologija kemijske reciklaže još nije raspoloživa na tržištu, pa se u ovom trenutku takvi ciljevi ne trebaju propisati”, ističe Pehnec Pavlović.

Ušteda resursa

Dodaje da HGK podržava prijedlog da države članice EU same odluče moraju li kapsule za kavu biti izrađene od biokompostabilnog materijala ili ne ako postoji sustav za zbrinjavanje kapsula/otpadne ambalaže koja je izrađena od drugog materijala. No, HGK se protivi ograničenju upotrebe skupne plastične ambalaže za jednokratnu uporabu jer, kako pojašnjava Pehnec Pavlović, ta se ambalaža uspješno prikuplja u trgovačkim lancima i vraća u proizvodnju na daljnju upotrebu na principu kružnog gospodarstva.

Osim toga, navodi, kod ove vrste ambalaže ne postoji prazan prostor što doprinosi uštedi resursa što dokazuje prednost ove ambalaže u odnosu na druge vrste. U konačnici, Hrvatska ima znatne kapacitete u proizvodnji ove ambalaže te se ovim prijedlogom čuvaju interesi industrije i radna mjesta.

U HGK-u se protive i predloženoj obvezi da se transportna ambalaža u obliku omota za palete i traka za stabilizaciju i zaštitu proizvoda na paletama ponovno uporabi u okviru sustava za ponovnu uporabu. Tu se, kako pojašnjavaju, radi o strech foliji koja se proizvodi u Hrvatskoj i koja se ne može ponovno uporabiti jer jednom kad se rastegne ne može se ponovno koristiti za istu namjenu, ali se može reciklirati i ugraditi u novu strech foliju koja je deblja.

Domaći proizvođači piva traže više fleksibilnosti vezano za ponovno punjenje pića i napitaka te HGK predlaže da alkoholna pića za ponovno punjenje ne treba ograničiti na situacije u kojima potrošač ponovno puni svoje pakiranje, nego bi ga trebalo proširiti na situacije u kojima tvrtke omogućuju dopunjavanje. Primjerice, prilikom posluživanja točenog piva u čašama koje se mogu ponovno puniti umjesto jednokratnih boca ili limenki. Bačve su jedan od najodrživijih formata pakiranja piva te je točeno pivo iz bačvi ključni model za izbjegavanje dodatnog otpada od ambalaže. Nova regulativa EK traži i da su trgovine veće od 400 kvadratnih metara obvezne osigurati prostor za ponovno punjenje proizvoda. Za to bi trebale izdvojiti 10% ukupnog prostora do 2030. te 30% do 2040. godine.

Članicama na izbor

Takav prijedlog zahtjeva ogromna ulaganja trgovina u preuređenje trgovina, pa članice HGK zahtijevaju da se ova obveza odnosi samo na nove trgovine ili da se osigura puno duži rok prilagodbe. Iz HGK nam kažu da su njihovo dosadašnje lobiranje i aktivnosti, s državnim tijelima i EU strukovnim udrugama, već urodile određenim pozitivnim izmjenama značajnim za domaće tvrtke. Tako je prijedlog za zamjenu kapsula za čaj i kavu biokompostabilnom ambalažom izuzet tj. dano je državama članicama EU na izbor. Također, označavanje povratne ambalaže države članice EU koje su već implementirale sustav može se zadržati te neće biti promjene oznake kako je prvotno bilo najavljeno. To znači da postojeće etikete neće trebati mijenjati, pa neće biti novih troškova. U HGK podjednako lobiraju za svoje članice prema nacionalnim institucijama kao i onima u Bruxellesu. Marina Rožić, glavna tajnica HGK, kaže nam da je do kraja rujna Komora prema zakonodavcu uputila ukupno 54 mišljenja na zakonske i podzakonske akte u zakonodavnoj proceduri na razini RH i EU.

“Od horizontalnih strateških propisa potrebno je izdvojiti Zakon o strancima te porezni paket zakona. Od strateških aktivnosti na razini EU izdvajamo sudjelovanje u reviziji TEN-T mreže, slijedom koje su prihvaćeni hrvatski amandmani te se Hrvatska sada nalazi na četiri europska koridora te sudjelovanje u reviziji zakonodavstva EU o ambalaži i ambalažnom otpadu. HGK-ova udruženja i zajednice članice su 34 europskih udruženja preko kojih ostvarujemo svoje zadane ciljeve”, ističe Rožić.