U samo šest godina hrvatsko tržište rada prošlo je tektonski zaokret u kojem je broj stranih radnika porastao sa 7800 na oko 130 tisuća zaposlenika, osam posto radne snage. U nekim granama stranci čine petinu zaposlenika, a procjenjuje se da potencijalnom BDP-u doprinose s između 0,5 i jednim postotnim bodom. Nemali je utjecaj na realni rast iako je egzaktno teško izračunati koliko.

Ako raste produktivnost…

Govoreći o trendovima na tržištu rada, segmentu koji je u fokusu Europske središnje banke zbog reperkusija na (tvrdokornu) inflaciju, guverner Boris Vujčić upozorio je u četvrtak u Rovinju da “trebamo smišljenu, dobru imigracijsku politiku, a moramo se dogovoriti što želimo u budućnosti”. Radnika i danas kronično nedostaje, a kada bi Hrvatska dosegnula europski prosjek participacije radne snage od 75 posto, s današnjih 70 posto, na tržištu bi nedostajalo 120 tisuća radnih mjesta.

“Da smo uspjeli radno aktivirati stanovništvo, imali bismo znatno manju migraciju, no i kada odbijemo umirovljenike i stranu radnu snagu, potencijal neaktivne populacije u Hrvatskoj je vrlo ograničen. Moramo tražiti druga rješenja, dijelom kroz aktiviranje umirovljenika, bilo bi još bolje da je podignuta dob za umirovljenje, te dijelom kroz imigraciju”, rekao je Vujčić na konferenciji Izazov promjene Zagrebačke burze i mirovinskih fondova.

Uz očekivano produljenje životnog vijeka, promjene starosne strukture i pada broja stanovnika, radno aktivno stanovništvo u narednih 20 godina smanjit će se za čak 400 tisuća osoba. Ilustracije radi, to je trećina današnjeg broja ukupno zaposlenih. To će za poslodavce, koji već podcrtavaju manjak radne snage, i gospodarstvo u cjelini predstavljati gorući problem. U takvom okruženju, a slično je i u EU, tržište rada vrlo je otporno. U EU najviše nedostaje armirača i betonera, programera, krovopokrivača, psihologa i vozača, dok je višak tajnika, fotografa, vrtlara, sociologa i turističkih agenata.

U Hrvatskoj je oko 100 tisuća nezaposlenih, u lipnju je brojka bila i manja, a zadnji puta to se dogodilo 1982. “Plaće vrlo dobro prate rast produktivnosti. Pitanje je dokad zaposlenost može rasti? Rast će, ali svakako ne ovim tempom. U prosjeku 1-postotni rast BDP-a podrazumijevao je rast zaposlenosti od oko 0,7 posto”, rekao je Vujčić. “Ako poraste produktivnost, svi ćemo biti bogatiji i onda možemo razmišljati o univerzalnom dohotku”, dodaje.

Pobjeda kategorije A

Osvrćući se na 2023., čelnik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman, rekao je da je godina iznad očekivanja, a vrednovanja su “poprilično veća”. “Opreza nikada dovoljno, ali što se tiče uvođenja eura, on je učinio jednu stvar koju je teško izmjeriti, no neizravno se vidi na portfeljima. Valutni rizik kod 20 milijardi eura imovine mirovinskih fondova je u potpunosti izbrisan. To se ogleda i u rejtingu i sada čekamo na prelazak u najvišu razinu A”, rekao je Žigman. Što se mirovinskih fondova tiče, čelnik Hanfe rekao je da je kategorija A “pobijedila inflaciju i ostvarila realni prinos”. “Očekujemo da će to biti i s B kategorijom, ostaje C kategorija koja ima sporu dinamiku, no i ona pokazuje napredak. Kada se pogleda kumulativno, prinosi su i dalje pozitivni u nominalnom i realnom iznosu”, rekao je.

Izdanje narodnih obveznica ocijenio je “važnim događajem za sve” zbog diverzifikacije portfelja iako svi “nisu imali participaciju koju su možda htjeli”. “Očekujemo izdanja trezorskih zapisa koji će isto biti dostupni za sve”, poručio je Žigman.