Nedostatak autentičnosti glavnih društvenih platformi snažno obilježava rat između Izraela i Hamasa. Od mnoštva lažnih ili jednostavno pogrešnih informacija na internetu zamagljena je stvarna situacija na terenu, a dezinformacija je toliko da je teško ne dovesti u pitanje i one istinite činjenice.

Osim poznatih društvenih mreža poput X-a, ranije poznatog pod imenom Twitter, eksploziju dezinformacija potpomagao je i napredak umjetne inteligencije koja može proizvesti gotovo neograničene količine sadržaja.

Umjesto pomoći – bumerang

Na udar kritika došle su i tradicionalne novinske kuće koje se redovito optužuje za prelamanje državnih, političkih ili korporativnih interesa. Padu povjerenja pridonijelo je i pokretanje brojnih alternativnih web stranica.

Prošlogodišnja anketa Pew Research Centera pokazala je da mlađi od 30 godina vjeruju društvenim medijima gotovo jednako kao i tradicionalnim novinskim kućama, a od 2016. godine povjerenje u novinske organizacije u stalnom je padu, prenosi The New York Times.

Iako se najavljivalo kako će društvene mreže postati snažan alat u smjeru demokratizacije vijesti i informacija, s vremenom se razvio i kontraučinak – sposobnost prosuđivanja što je više ili manje važno ozbiljno je ugrožena.

“Ljudi će biti manje sigurni koji problemi ih zanimaju, manje svjesni zašto bi nešto bilo važno te manje povezani sa sobom i drugima”, rekla je viša savjetnica za Free Press organizaciju za zagovaranje Nora Benavidez.

U svakom ratu teško je razlikovati realnost od fikcije, iz razloga jer su lažni ili obmanjujući videozapisi postali puno brži nego što ih oni koji provjeravaju činjenice mogu razotkriti. Često problemi leže u detaljima ili u načinu na koji se oni prikazuju.

Primjerice, Hamas je ubio više desetaka Izraelaca, među kojima je bilo i djece u Kfar Azi u blizini Gaze. Neprovjereno izvješće dopisnika francuske televizije da je u napadu obezglavljeno 40 beba postalo je viralno na mrežama, kao da je istina. Izvješće je ostalo nepotvrđeno, prenosi NY Times.

Pouzdane novinske kuće nekad su funkcionirale kao kustosi, provjeravale su i kontekstualizirale informacije. To čine i danas samo što im je posao uvelike otežan zbog činjenice da danas svaka strana u određenom sukobu nastoji i želi ponuditi svoju verziju, a to čini nikad lakše. Neki su pokušali dovesti u pitanje pouzdanost novinskih kuća. Jedan od njih je i vlasnik X Elon Musk.

Dan nakon što su izbile borbe u Izraelu, Elon Musk je objavama na X-u poticao sljedbenike da vjeruju platformi više nego mainstream medijima, preporučujući dva računa poznata po širenju dezinformacija. Kasnije je objavu obrisao.

Voditelj Centra za suzbijanje digitalne mržnje Imran Ahmed poručio je da je rat postao točka preokreta, zbog vala dezinformacija kroz koje su platforme prestale biti relevantno mjesto za dobivanje informacija.

“Društvenim medijima ne treba vjerovati kada su u pitanju informacije, ne možete vjerovati onome što vidite na društvenim mrežama”, kaže Ahmed.

Uslijed velikog broja neprovjerenih informacija, ali i snimki ubijanja civila na internetu, u Tel Avivu su škole donijele odluku o brisanju društvenih mreža s telefona djece. Upozorenja kruže ne samo u Izraelu, već i u SAD-u, Velikoj Britaniji, a neki posebno izdvajaju Tik Tok i Instagram.

Škole u SAD-u, primjerice New Jerseyu i New Yorku, daju podršku roditeljima da svojoj djeci odmah izbrišu platforme društvenih medija. Iako su pristup ponovile i škole u Ujedinjenom Kraljevstvu, jedna od vodećih židovskih škola izjavila je da je korištenje društvenih medija delikatna stvar jer učenici stalno koriste platforme, prenosi BBC.

Problem se javlja i u neshvaćanju cijelog događaja, a tome pridonosi i sama polarizacija društvenih mreža, prenosi N1.

“Uzmemo li više mobitela ili otvorimo dva-tri profila na temu Izraela, Hamasa… nakon nekoliko dana počet će se prikazivati posve drugačije vijesti.”

Manipulacija aplikacijama

Koliko je korištenje dezinformacija uznapredovalo, najbolje pokazuje razotkriveni tim za hakiranje i automatizirane dezinformacije koji se miješao u izbore.

Riječ je o timu upravo izraelskih izvođača koji tvrde da su se uspješno umiješali u više od 30 izbora diljem zemlje. Na čelu im je bio bivši operativac izraelskih specijalnih snaga Tal Hanan koji ja kasnije djelovao pod pseudonimom Jorge, o čemu je ove godine opširno pisao britanski Guardian.

Tal Hanan osvrnuo se na sigurnost primjerice Telegram računa. Pokazao je način na koji je za vrijeme općih izbora ušao u račune dvjema osobama iz Kenije koji su bili povezani s tadašnjim kandidatom za predsjednika Kenije, Williamom Ruthom koji je na kraju i pobijedio na izborima.

Objasnio je princip manipulacije aplikacije za slanje poruka te da ona uvelike može unijeti kaos među suparnicima u predizbornoj kampanji. Istaknuo je da je glavno postaviti “štapove” između pravih ljudi kako bi slobodno mogao komunicirati na način na koji on to želi. Tal Hanan je zatim pokazao kako se nakon što je pročitana poruka može “izbrisati” da prikrije tragove. Ali kad je Hanan ponovio taj trik,

hakirajući Telegram račun drugog Rutoovog bliskog savjetnika, pogriješio je jer se poruka nije uspjela izbrisati. Novinar iz konzorcija kasnije je uspio ući u trag primatelju te poruke i dobio je dopuštenje da provjeri telefon te osobe. Poruka “11” i dalje je bila vidljiva na njihovom Telegram računu, pružajući dokaz da je infiltracija tima Jorgea u račun bila stvarna.