Srbija lani izvezla gljiva u vrijednosti od 25 milijuna eura

Autor: Miroslav Kuskunović , 18. listopad 2023. u 07:00
Foto: Shutterstock

Ova godina nijе bila baš naklonjеna gljivama zbog hladnog i kišnog proljеća i suhog ljeta i jеsеni pa ćе ih imati, u ovisnosti od vrstе, u prosjеku ili ispod prosjеčnih količina.

Srbija je prošle godine izvezla gljiva u vrijednosti od oko 25 milijuna eura, rečeno je novosadskom Dnevniku u Privrednoj komori Srbije (PKS). Izvoz varira od godine do godine u ovisnosti od vremenskih uvjeta budući klima direktno utječu na urod gljiva. Srbija gljive prodaje na svjetskom tržištu u svježem stanju, zamrznute, sušene i konzervirane.

Sušene gljive

Po podacima PKS sušene gljive donijele su najviše novca, vrijednost izvoza 282 tone iznosio je deset milijuna eura. Nakon njih po izvoznom rezultatu slijedezamrznute gljive kojih je prodano za 5,3 milijuna eura, potom su tu svježi vrganji sa vrijednosti izvoza od 2,8 milijuna eura, a svježe lisičarke 1,8 milijuna eura, dok su konzervirane gljive izvezene u vrijednosti 1,6 mil EUR. Svježih tartufa 2022 godine Srbija je na vanjskim tržištima prodala za 1,5 milijuna eura, a drugih sorti gljiva svježih i rashlađenih za 1,2 milijuna eura. Sve nabrojane vrste gljiva se najvećim dijelom prodaju u zemlje EU, zatim u SAD, te Rusiji. Ova godina nije bila baš naklonjena gljivama zbog hladnog i kišnog proljeća i suhog ljeta i jeseni pa će ih imati, u ovisnosti od vrste, u prosjeku ili ispod prosječnih količina.

Izvoznici i prerađivači kojih Srbija ima po dvadesetak, očekivali su da će gljiva biti više jer je i prošla godina bila prosječna. Ali osim što će im godina biti osrednja ovu grupu poduzetnika još više zabrinjava što gljive za nekoliko godina neće imati tko brati. Stanovištvo u seoskim krajevima je sve starije pošto mlađi u punoj snazi napuštaju kućna ognjišta. “Na branje gljiva idu pojedinci, nema kao nekada grupnog i organiziranog angažiranja radne snage, kaže za Dnevnik Dragoljub Sajić iz firme Interfood 20 iz Ljiga koja se bavi otkupom i izvozom gljiva. Dodaje kako već odavno ne angažiraju radnike niti plaćaju dnevnice već samo plaćaju ono što ljudi donesu za prodaju. Gotovo sve gljive koje se naberu u brdsko planinskim predijelima se izvezu jer u domaćoj kuhinji nema navike da ih se pretjerano koristi u ishrani. Dragoljub Sajić kaže kako je godina bila loša, i da je sezona za neke vrste gljiva bila kratka.

“Vrganji su podbacili, imamo ih sigurno bar za četvrtinu manje nego u normalnim godina, zbog klime, bilo je dosta kiše i hladnih dana u proljeće, a nakon toga, kada je stiglo ljeto i esen nije bilo dovoljno padalina, kazao je Sajić i naveo da gljivama najviše godi smjena svakih sedam do deset dana kišei sunca.

Naveo je kako će lisičarki imati u prosjeku oko 800 tona te da je kilogram ovih gljiva u otkupu bio na početku sezone deset eura, a onda kako je sezona odmicala lisičarke su koštale tri i četiri eura za kilogram.

Traženi tartufi

Koliko će biti bijelih tartufa još je rano govoriti jer je sezona ubiranja krenula u rujnu i trajat će do Nove godine, ali se očekujeda će ih biti oko 500 kilograma za izvoz, kazao je ovaj poduzetnik. Prema njegovim riječima kilogram ovih gljiva otkupljuje se od 1.200 do 1.500 eura ali i ta cijena može biti znatno niža, da koštaju upola jeftinije ukoliko godina za bijele tartufe bude rodna odnosno ako ih ima i u zemljama EU, ponajprije u Italiji i Francuskoj.

Za razliku od bijelih tartufa sezona crnih tartufa je završena i ima ih između pet i šest tona.

“Pošto je sezona gotova kilogram se sada plaća i 200 eura, a dok je sezona bila od svibnja do rujna kilogram je koštao od 40 do 150 eura, kazao je Dragoljub Sajić. Tartufi se u Srbiji beru na Fruškoj gori, traže se i u Deliblatskoj peščari, na planinama Kosmaj, Rudnik i Oplenac, u Obedskoj bari u blizini rijekeBosut u Srijemu te Mačvi.

Komentirajte prvi

New Report

Close