Električni automobili na cestama su postali realnost, kako u čitavoj Europskoj uniji tako i samoj Hrvatskoj, a kao najveći izazov za postojeće i buduće vlasnike e-vozila postavlja se infrastuktura. Zbog toga je nužno prilagođavati svekoliku tehnologiju novoj zelenoj agendi u kojoj će e-punionice imati jednu od središnjih uloga kao i povećanje autonomnosti EV vozila. Iako se u Hrvatskoj tehnologijom projektiranja, izgradnje i održavanja punionica bavi više tvrtki, neke od njih su i multinacionalni igrači poput Hrvatskog telekoma u sustava njemačkog T-Coma, a neke pak manji igrači, poput zagrebačkog CEV Technologiesa koji razvija model e-mobilitija, smart energy solution.

Nakon što je prethodnih dana nakon dvije godine rasprave napokon prihvaćena europska regulativa za infrastrukturu alternativnih goriva (AFIR) kao zakon Europske unije, situacija bi se trebala rapidno poboljšati. Kako pojašnjavaju iz nacionalne udruge za e-mobilnost Strujni krug koja okuplja vlasnike e-automobila, to znači da već od proljeća 2024. možemo očekivati značajna povećanja infrastrukture punionica diljem Europe, a tako i Hrvatske. Na ovoj regulativi aktivno se radilo još od 2021. godine da bi danas stupila na snagu, a na njenoj izradi sudjelovao je i Strujni krug.

Regulativa AFIR postavlja nacionalno obvezujuće ciljeve kojima se propisuje koliko koja članica Europske unije mora postaviti punionica struje i punionica ostalih alternativnih goriva za laka i teška vozila. Dio ciljeva se postavlja prema broju električnih i plug-in hibridnih vozila, a dio ciljeva obvezuje zemlje članice da postavljaju punionice na strateškim koridorima.

Prvi dio regulative AFIR obvezuje EU članice da postave punionice u ekvivalentu snage 1,3 kW za svako registrirano potpuno električno vozilo te 0,8 kW snage za svako plug-in hibridno vozilo. Krajem svake godine, počevši od sljedeće godine, ovaj uvjet mora biti ispunjen prema rastu broja registriranih električnih i plug-in hibridnih vozila. “Hrvatska je sredinom ove godine brojala oko 5850 registriranih električnih vozila i oko 3000 plug-in hibridnih vozila pa bi, prema trenutnoj situaciji, morala postaviti punjače ukupne snage 10.005 kW. To je ekvivalent 200 brzih punionica sa 50 kW snage ili 100 ultra-brzih punionica sa 100 kW snage”, objasnio je Hrvoje Prpić, predsjednik Strujnog kruga. S obzirom na to da broj registriranih električnih vozila značajnom brzinom raste, zahvaljujući ovoj regulativi može se očekivati da će sukladno tome rasti i broj punionica.

Tek nakon što zemlja članica postigne udio električnih vozila od 15 posto u ukupnoj floti registriranih vozila, može se zatražiti ublažavanje ove mjere. Prema tome bi Hrvatska isto mogla tražiti tek kad ćemo imati registrirano više od 270.000 električnih vozila. Regulativa AFIR je postavila i obvezujuće ciljeve za postavljanje punionica na TEN-T koridoru – jedinstvenoj europskoj mreži prometnica koja povezuje sve glavne prometne točke u Europi – te postavljanje punionica na prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom.

Izmjena 5 do 10 minuta

Time se želi osigurati puna pokrivenost punionicama duž glavne mreže Europske unije i omogućiti jednostavno putovanje električnim vozilima diljem EU. Za laka električna vozila, osobna vozila i laka dostavna vozila, postavljeni su ciljevi prema kojima je, do kraja 2025., na svakih 60 kilometara TEN-T koridora potrebno postaviti stajališta s minimalnom dostupnom snagom od 400 kW. Navedena dostupna snaga može se po želji rasporediti na veći broj punionica, ali uvjet je da barem jedna punionica pruža snagu od 150 kW.

Do kraja 2027. očekuje se od zemalja članica da se minimalna dostupna snaga na stajalištu poveća na 600 kW te da na svakom od tih stajališta barem dvije punionice pružaju snagu od 150 kW. “Punionicom snage 150 kW prosječno električno vozilo može se napuniti već za 15-20 minuta, a s obzirom na to da se vozači električnih vozila inače nadopunjavaju samo koliko im je potrebno do odredišta, možemo očekivati da će se već svakih pet do 10 minuta izmjenjivati vozila na ovakvim punionicama”, navodi Prpić.

TEN-T koridor u Hrvatskoj obuhvaća autoceste na relacijama Ljubljana – Zagreb i Varaždin – Rijeka gdje bi na svakih 60 kilometara trebalo biti stajalište u oba smjera koje će imati ukupnu snagu 300 kW te barem jednu punionicu snage 150 kW, a plan je da se do kraja 2035. spomenuta ukupna snaga podigne na 600 kW. Dodatno, AFIR zahtijeva da se i za teška električna vozila, kamione i autobuse, do kraja 2025. barem 15 posto TEN-T koridora pokrije stajalištima s minimalnom snagom od 1400 kW raspoređenih na veći broj punjača te da barem jedan od tih punjača pruža snagu od 350 kW. Do kraja 2027. godine zahtjeva se da je već 50 posto TEN-T koridora opskrbljeno stajalištima s po minimalno 2800 kW ukupne snage.

Jednostavnije plaćanje

Plaćanje punjenja električnih vozila također bi trebalo postati puno jednostavnije. Naime, kako ističe Prpić, sve punionice električnih vozila, snage veće od 50 kW, koje će biti postavljene nakon travnja sljedeće godine morat će biti opremljene čitačima kartica za plaćanje ili imati uređaj za mogućnost beskontaktnog plaćanja karticom, pa tako neće biti potrebe za brojnim aplikacijama.

Dosadašnje punionice takvih snaga također će morati biti opremljene takvim uređajima za jednostavnije plaćanje bankovnim karticama, ali Europska komisija je operatorima odlučila pružiti dvije godine da dodatno opreme dosadašnju infrastrukturu. S druge strane, za punionice manje snage od 50 kW, punjenje će se i dalje moći pokretati putem mobilnih aplikacija ili jednostavnih QR kodova na punionicama.