Crna Gora planira ukinuti plaćanje mirovinskih doprinosa i potpuno se okrenuti privatnim mirovinskim fondovima.

To je jedan od ciljeva programa “Europe Sad 2”, a sve u skladu s odlukom Europske unije iz 2015. da se do 2035. godine ukinu svi državni mirovinski fondovi. Sve će to pogoditi i mali broj penzionera iz Srbije koji su radni vijek proveli u Crnoj Gori, pišu “Pobjeda” i “Kurir”.

Promjene zakona
Analitičar Oleg Filipović, međutim, ističe da svemu tome trebaju prethoditi precizne analize i izmjene zakona. Navodi i da je mirovinski sustav u EU, ovisno o zemlji, različito definiran, prenosi B92.

“Dakle, u Njemačkoj postoji mirovinski sustav s tri stupa, što u biti znači da imamo obvezni državni mirovinski fond, kao prvi stup. Drugi, da poslodavci dio sredstava uplaćuju u privatni mirovinski fond i treći mirovinski stup temelji se na odluci zaposlenika da samostalno uplaćuje dio, u odnosu na različite ponude, stavlja se u privatni mirovinski fond.

U Francuskoj, kao drugoj vodeći zemlji EU, postoji samo državni fond. Zajedničko Francuskoj, Njemačkoj i Crnoj Gori je da nedostaju sredstva za funkcioniranje državnih fondova”, kaže Filipović.

Pojašnjava da je za funkcioniranje državnog mirovinskog fonda u idealnim uvjetima potrebno da četiri radna mjesta pokrivaju jednu mirovinu. Kako to više nije tako, javlja se taj nedostatak sredstava. Kako bi nadoknadila nedostajuća sredstva, Francuska je podigla dob za odlazak u mirovinu, što je rezultiralo masovnim prosvjedima.

“Zadaća svakog mirovinskog fonda, pa tako i državnog, je da novac prikupljen na ovaj način uloži na zapadno tržište, pod idealnim uvjetima, a to se odražava i na ulaganje državnih obveznica, jer je takva vrsta ulaganja najmanja. rizičan, ali istovremeno donosi najmanji prinos.”, kaže Filipović. Upravo, smanjeni priljevi po osnovi doprinosa utjecali su, kako je dodao, na preporuku EU da svi fondovi do 2035. budu privatni.

“Trenutno u Crnoj Gori postoji oko 40 milijuna eura nedostajućih sredstava koja se pokrivaju iz državnog proračuna. Prema službenoj statistici, dva radnika pokrivaju jednog umirovljenika. Da bi mirovinski fondovi funkcionirali, potrebno je stvoriti preduvjete, tj. urediti tržište”, rekao je Filipović.

Živo tržište
U Crnoj Gori posluju mnoge osiguravajuće kuće koje u svojoj ponudi nude i životna osiguranja. “To je i jedna vrsta mirovinskog plusa. S druge strane, to nam govori da treba mijenjati Zakon o fondovima, osnivanju fondova, osnivačkom kapitalu i što je najvažnije o društvima za upravljanje koja njima upravljaju. S druge strane, granica je ograničena na 100 milijuna eura”, kazao je Filipović. Smatra da Zakon o mirovinskom fondu treba promijeniti, bez obzira da li će doći do ukidanja doprinosa ili ne.