Povećanja ključnih kamatnih stopa Europske središnje banke sve se intenzivnije prenosi i na domaće uvjete financiranja, konstatirali su analitičari Hrvatske narodne banke u najnovijem Biltenu.
Prosječne kamate postepeno se povećavaju i na nove kreditne poslove i na depozitne, pri čemu je rast kamata kod oročenja sad izraženiji u poslovanju sa stanovništvom, gdje je prijenos kamata od početka ECB-ova ciklusa podizanja ključnih kamatnjaka bio sporiji.
Na tom tragu su i promjene standardne ponude za oročenja građana u Zagrebačkoj banci. Vodeća banka na domaćem tržištu početkom ovog mjeseca se pridružila konkurenciji koja je kamate na oročenja s više-manje “nulte stope” podigla već nešto ranije.
I u slučaju Zabe vidljivo je da je fokus pritom u prvom redu na kraće ročnosti depozita. Tako je u standardnoj ponudi (Favorit štednja) za oročenja građana na rok između 6 mjeseci i godinu dana efektivna stopa Zabe odnedavno 2,1 posto, dok za štednju oročenu na više od godine dana (do četiri godine) iznosi 1 posto.
HNB-ov komentar kretanja kamata, pak, odnosi se na kolovoz, tijekom kojega je kamatna stopa na prvi put ugovorene oročene depozite građana iznosila 1,6 posto.
To je 38 baznih bodova više nego u srpnju (s prosječnom stopom od 1,22 posto) i blizu 1,5 postotnih bodova više nego prije godinu dana, tj. u razdoblju prije početka zaoštravanja monetarne politike ECB-a. Prosječna stopa tada je bila tek nešto viša od 0,1 posto.
U godišnjima usporedbama kamate na prvi put ugovorene oročene depozite poduzeća porasle su znatno više. U kolovozu su dosegnule prosječnih 3 posto, dok su prije početka ciklusa povećanja referentnih kamata ECB-a bile također na oko 0,1 posto. U odnosu na srpanjski prosjek kamata, na oročenja sektora poduzeća banke su plaćale 0,24 postotna boda više.
Kad je riječ o kreditnim poslovima, na prvi put ugovorene kredite prosječna je kamatna stopa za nefinancijska poduzeća sa srpanjskih 4,8 u kolovozu porasla na 5,1 posto, što je povećanje od 32 bazna boda u odnosu na prethodni mjesec, odnosno povećanje od 315 baznih bodova u odnosu na razdoblje prije početka normalizacije monetarne politike (Slika 12.).
Kolovoškom rastu kamata ponajprije je pridonijelo povećanje udjela sindiciranih kredita u ukupnom financiranju koji imaju relativno višu kamatnu stopu, dok se udio kredita za obrtna sredstva koji se odobravaju s relativno nižim kamatnim stopama smanjio, napominju u HNB-u.
Istodobno, u poslovanju sa stanovništvom krediti su u kolovozu ugovarani po višim stopama nego mjesec ranije, a to vrijedi i za stambene i gotovinske nenamjenske kredite.
Kod novih stambenih povećala se s oko 3,2 na 3,5 posto. To se dijelom pripisuje i manjem iznosu prvi put ugovorenih stambenih kredita u okviru državnog programa subvencioniranja (koji se obično odobravaju uz nižu kamatu od tržišnih prosjeka) u usporedbi s proteklih nekoliko mjeseci.
U godišnjim usporedbama, stambeni krediti danas se u prosjeku odobravaju uz 1 postotni bod višu kamatu. Na novougovorene gotovinske kredite prosječna stopa dosegnula je 6 posto, što je za 0,2 postotna boda više nego mjesec prije i 0,64 boda više nego prije godinu dana.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu