Energenti su u fokusu građana i poslovnog sektora, no u Schneider Electricu poručuju da je tema znatno šira od njihove cijene ili dostupnosti. Ta multinacionalna kompanija zapošljava više od 135 000 ljudi, a fokusirani su na inovacije.

Arthur Vašarević početkom 2020. preuzeo je funkciju generalnog direktora kompanije Schneider Electric za Hrvatsku, Sloveniju te Bosnu i Hercegovinu, nakon što je u toj kompaniji bio direktor prodaje. U razgovoru je istaknuo glavne trendove i važnost energetske učinkovitosti.

Zima je pred vratima. Jesu li hrvatske kompanije naučile lekciju iz proteklog razdoblja kojeg obilježava energetska kriza ili je tek trebaju savladati?

Vjerujem da smo svi puno toga naučili s time da nikako ne smijemo zaboraviti klimatske promjene koje nisu nova vijest, a imaju iznimne posljedice na okolinu, društvo i životni standard. Donositelji odluka su toga svjesni. Primjerice, Europski parlament ide u smjeru da se udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji energije u EU-u do 2030. mora povećati na 42,5 %, a teži se udjelu od 45 %.

No, usudio bih se reći da i dalje nismo svjesni koliko je važno znati kako trošimo energiju koja nam je na raspolaganju. Prvi korak je mjerenje i naši stručnjaci i partneri su na raspolaganju organizacijama koje želi napraviti takve procjene stanja i zatim odlučiti o daljnjim koracima hoće li ići u manje, srednje ili veće aktivnosti kada je riječ o energetskoj učinkovitosti, nužnim investicijama i naravno očekivanom povratu ulaganja. Na koncu, ta je tema iznimno važna i za ESG izvještaje koji postaju šira obaveza.

Naravno da ima pomaka i to se pozitivno reflektira i na naše poslovanje. Samo u ovoj godini ostvarili smo uspješne implementacije naših rješenja, ali kao tržište i dalje imamo prostora za napredak.

Do 2050. se očekuje trostruko veća potrošnja električne energije na svijetu/PD

Procjene kažu da će se potrošnja električne energije naglo povećavati. Kako vi to vidite i gdje je tu onda važnost energetske učinkovitosti?

Analitička kuća McKinsey globalno procjenjuje utrostručenje potrošnje električne energije do 2050. zbog povećanja životnog standarda. Tu se misli na, primjerice, daljnje postavljanje klima uređaja u stanove i poslovne objekte te iznimno velikog broja novih punionica za električne automobile u privatnim i javnim zgradama i slično.

Komercijalne i privatne zgrade trebat će 40 posto više električne energije samo kako bi ispunile potrebe očekivanog broja električnih vozila. Naime, pretpostavlja se da će u zgradama diljem svijeta do 2030. biti 55 milijuna novih punionica i trošit će 525 TWh električne energije godišnje. To je okvirna godišnja potrošnja struje u cijeloj Njemačkoj. Samo taj primjer pokazuje koliko je neminovno promišljanje o energetskoj učinkovitosti jer upravljanje takvom potrošnjom nije jednostavan zadatak.

Koliko je Hrvatska odmakla kada je riječ o e-mobilnosti i punionicama za e-vozila?

Cestovni promet odgovoran je za oko 24 posto emisija ugljika i moramo uložiti maksimalne napore kako bi smanjili taj udio. Jedan od ‘kotačića’ za ispunjenje tih ciljeva su i punionice za e-vozila. Gotovo polovica svih punionica nalazi se samo u dvije članice Europske unije, u Nizozemskoj i Njemačkoj s oko 200 000 punionica. U Hrvatskoj ima nešto više od 1200 punionica, prema posljednjim podacima Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA).

No, moderni životni ritam nameće drugačija rješenja od dosadašnjih crpki pored prometnica. Vlasnici svoja e-vozila priključuju na punjenje u zgradama na radnom mjestu, dok su u šoping centrima, restoranima ili sportskim centrima, pa i u obiteljskim kućama.

Vlasnici zgrada su onda pred velikim izazovima?

Da, vlasnici zgrada moraju primijeniti digitalna rješenja i nadzorne sustave kako bi izbjegli probleme koje donosi velika, a naročito vršna potražnja. Primjerice, sustav se modelira tako da se svako e-vozilo u zgradama ne puni istovremeno već umjetna inteligencija u stvarnom vremenu koordinira punjenja e-vozila na punjačima na temelju zadanih varijabli bilo da su to troškovi energije u tom trenutku, potražnja iz drugih dijelova zgrade, potrebe punjenja svakog pojedinačnog vozila i prediktivno modeliranje ispunjenja svih potreba.

Zgradarstvo ima veliki udio u emisijama ugljika i globalnoj potrošnji energenata. Koja su Schneiderova iskustva u tom segmentu?

Ne smijemo zaboraviti da će oko 80 posto današnjih zgrada biti i dalje tu sve do 2050., a to znači energetsku obnovu zasnovanu na digitalnim rješenja za veću energetsku učinkovitost. S time da se u zgradama posebna pozornost treba usmjeriti na HVAC sustave, odnosno grijanje, ventilaciju i hlađenje jer na njih odlazi oko 40 posto potrošnje električne energije. Prednosti poboljšanja energetske učinkovitosti u zgradama nisu samo uštede energije i smanjenje emisija već se radi i o smanjuju računa za električnu energiju te poboljšanju unutarnje kvalitete zraka. Ljudi prosječno gotovo 90 posto svog vremena provode u zatvorenim prostorima, pa kvaliteta tih uvjeta može ozbiljno utjecati na njihovo zdravlje.

Nagli porast potražnje stavlja i distributere električne energije u nezavidan položaj. Modernizira li se mreža za ispunjavanje potreba korisnika budućnosti?

Izazovi su uistinu veliki. Imamo odlične primjere kako Schneider Electric može pomoći tom sektoru. Modernizacija između ostalog sa sobom povlači temu decentralizirane energije koja donosi prednost rasterećenja energetske mreže korištenjem obnovljivih izvora energije (OIE). S druge strane, veća kompleksnost elektroenergetskog sustava predstavlja dodatni izazov za samu stabilnost sustava distribucije i prijenosa električne energije. Tvrtkama u tome pomažu digitalizacija i automatizacija jer im omogućava dinamično upravljanje novonastalim decentraliziranim sustavom i postizanje maksimalne učinkovitosti kroz optimalno korištenje raspoloživih energetskih resursa. To podrazumijeva, između ostalog, kombinacije OIE izvora, baterijskih sustava te sustava za aktivno praćenje i upravljanje potrošnjom, a sve objedinjeno na Microgrid platformi.

Spominjete industrije i primjere. Tko su korisnici vaših rješenja u Hrvatskoj?

Naši su korisnici u svim gospodarskim segmentima. Od javnog sektora, preko velikih kompanija i industrija, do trgovačkih centara. U dijelu upravljanja vodoopskrbom i odvodnjom odlične rezultate postigli su Međimurske vode i Odvodnja Rovinj zahvaljujući našim rješenjima za digitalizaciju i automatizaciju procesa povezanih s energetskom učinkovitošću. Spomenuo sam HVAC sustav i upravo je on bio okosnica suradnje s Decathlonom Hrvatska koji sada u svih svojih osam centara mjeri potrošnju električne energije radi mogućih ušteda, ali i svojih ESG ciljeva. Uvjeren sam da nema industrije koja si danas može dozvoliti stavljanje sa strane te teme. Bilo da su razlozi optimizacija poslovanja, kvalitetnija usluga korisnicima ili ostavljanje boljeg planeta budućim generacijama.

Približava se pune četiri godine kako ste na čelu Schneider Electrica za ovu regiju. Kako biste ocijenili proteklo razdoblje?

Iznimno sam zadovoljan ostvarenim rezultatima i za to su najzaslužniji moji kolege koji se neumorno trude na naša tri tržišta uvesti dokazana rješenja koja jamče povrat investicije. Naime, Schneider Electric je globalna kompanija na Fortune500 listi, pet posto prihoda godišnje ulažemo u istraživanje i razvoj, a oko 70 posto našeg prihoda dolazi od takozvanih zelenih poslovnih aktivnosti koje doprinose smanjenju emisija ugljika. Takve činjenice potvrđuju da naša liderska pozicija može unaprijediti poslovanje kompanija i javnog sektora, a istovremeno poduprijeti ciljeve dekarbonizacije.

* Sadržaj omogućio Schneider Electric