Iako je u Hrvatskoj trenutno operativna tek jedna geotermalna elektrana (GTE) Velika Ciglena kod Bjelovara, potencijal za iskorištavanje ove obnovljive energije je lani s dotadašnjih 500 MW povećan na minimalno 1000 MW instaliranih kapaciteta.

Da se na tome ozbiljno radi pokazuje niz projekata koji su u nekoj fazi realizacije, ali i prošlotjedna odluka Agencije za ugljikovodike koja je dodijelila koncesije za šest istražnih područja za korištenje geotermalne energije s ukupnim potencijalom proizvodnje od 600 tisuća megavatsati (MWh) električne energije godišnje. To je jednako godišnjoj prosječnoj potrošnji 200 tisuća hrvatskih kućanstava.

Vrijednost istražnih radova u ovom natječaju procijenjena je na više od 191 milijun eura, a ukupna vrijednost investicija u slučaju pozitivnih rezultata istraživanja i utvrđenog potencijala te realizacije projekata u cijelosti iznosi preko 400 milijuna eura. Na ovaj natječaj je pristiglo 15 ponuda, od 11 ponuđača, nakon čega su izdane dozvole za istražne radove na pet od šest ponuđenih područja.

Ina je na natječaju dobila pravo na istražne radove i eventualnu eksploataciju na dva polja, Lešćan i Međimurje 5, kao i tvrtka IGeoPen za područja Pčelić i Sječe, dok je pravo na područje Kotoriba pripalo društvu Viola Energy Generation. Predviđeni istražni radovi uključuju izradu 21 geotermalne bušotine.

Iz interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), kojem je na čelu direktorica Maja Pokrovac, ističu da razvoj većine projekata OIE u Hrvatskoj teče sporo i sektor geotermalne energije nije iznimka, a bilježi čak i više prepreka.

“Ako se nešto ne promijeni, proći će još mnogo godina prije no što ijedna nova geotermalna elektrana počne proizvoditi toplinsku ili električnu energiju. OIEH je početkom godine uputio dopis resornom ministarstvu upozoravajući na problem jednakog tretiranja različitih OIE tehnologija u fazi razvoja projekta, koje posebice otežavaju razvoj geotermalnih projekata”, ističe Pokrovac.

Dodaje da kao i na druge OIE tehnologije, i na geotermalne se elektrane primjenjuje Zakon o tržištu električne energije (ZoTEE). No na njih se dodatno primjenjuje i Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, kojim se uređuje postupak za istraživanje i eksploataciju geotermalnih resursa.

Maja Pokrovac, predsjednica Udruženja OIEH/N. Žganec/PIXSELL

Tako se za geotermalne projekte vode dva paralelna upravna postupka što znači da u postupku izdavanja dozvola sudjeluju različita tijela na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Često su različite dozvole ovisne jedna o drugoj, što rezultira produljenjem realizacije projekta”, upozorava Pokrovac.

Dodaje da ZoTEE definira da je energetsko odobrenje prvi korak u razvoju projekata OIE, međutim to kod geotermalnih elektrana nije slučaj. Geotermalni projekti započinju Dozvolom za istraživanje, odnosno, pokretanjem javnog natječaja za izdavanje dozvole za istraživanje geotermalnih resursa.

Tek dobivanjem ove dozvole tvrtke koje razviju geotermalni projekt stječu pravo na istražne radove za točno određeno istražno područje. Za svako od tih istražnih područja Ministarstvo gospodarstva donosi odluku o izdavanju dozvole za istraživanje.

Papiri, dozvole
U OIEH-u pojašnjavaju da geotermalni projekti prvo moraju proći kroz dugo istražno razdoblje u kojem su dužni o vlastitom trošku utvrditi kapacitete podzemnog rezervoara različitim mjerenjem, bušenjem novih bušotina i njihovim testiranjem.

Ovaj proces može trajati mjesecima i tek nakon dovršenih istražnih radova kreće se u izradu elaborata i ekonomske ocjene geotermalnih rezervi, kojeg ponovno treba odobriti Ministarstvo gospodarstva, odnosno njihovo povjerenstvo. U toj je istražnoj fazi investitor dužan ishoditi Rješenje o utvrđivanju eksploatacijskog polja s ucrtanim obuhvatom potvrđenih rezervi.

Svaki od tih koraka može trajati dodatnih 10-ak mjeseci. Pokrovac naglašava da nova pravila priključenja HOPS-a navode kako se izdavanje podataka o stanju mreže za EOTRP izdaje samo jednom godišnje, u trajanju od deset dana u svibnju. Ako geotermalni projekt uspije ishoditi sve dozvole i energetsko odobrenje, primjerice u lipnju, mora čekati godinu dana kako bi dobio podatke o stanju mreže. To je, navodi, ogroman i nepotreban gubitak vremena i novca.

Do sada je u Hrvatskoj izgrađena samo jedna geotermalna elektrana Velika 1 kod Bjelovara. No, dok je s jedne strane GTE Velika 1 pozitivna priča projekta obnovljivih izvora energije, u istom je opsegu to i kontroverzna poslovna priča zbog sukoba partnera u investicijskom ciklusu – hrvatskog poduzetnika Dragana Jurilja i turskih mu partnera iz MB Holdinga. Hrvatski sudovi su za pravo dali Jurilju da izvlasti Turke iz projekta, no sudska drama nije ni približno završena jer se prije koji dan čitava stvar našla i pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.

Novac na sudu
Iz regulatorne agencije HROTE, preko koje se isplaćuju svi poticaji za obnovljive izvore energije u Hrvatskoj, naglašavaju da od početka prijepora nastalog radi vlasničkih odnosa nad tvrtkom GEOEN postupaju u skladu s važećim normativnim okvirom i temeljem odluka nadležnih državnih institucija.

“S obzirom na činjenicu da su u središtu ovog prijepora međuvlasnički odnosi nad tvrtkom GEOEN, koji se moraju razriješiti pred nadležnim sudovima, HROTE je radi nastavka ispunjavanja svojih obveza, ali i zaštite interesa Hrvatske, naše agencije i stabilnosti sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih, pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu zasnovao sudski polog na koji se uplaćuju sredstva na ime isporučene energije iz postrojenja Geotermalna elektrana Velika 1, i to od travnja 2022.”, navode iz HROTE-a.