Izraelska vojska bombardirala je više od 200 ciljeva u Pojasu Gaze u ponedjeljak poručivši da je ponovno preuzela kontrolu nad svojom granicom s tom enklavom, tri dana nakon što je Hamasov napad izazvao najveći sukob u zemlji u posljednjih nekoliko desetljeća.

Više od 100 tisuća Palestinaca napustilo svoje domove bježeći pred izraelskim protunapadima. Izraelska vojska objavila je da je pogođeno više od 1300 ciljeva, među kojima i Hamasov obrambeni centar u džamiji, ulaznu točku za tunel koji koriste militanti i drugu ‘operativnu infrastrukturu.

Iz Gaze je ispaljeno 4500 raketa, objavile su izraelske obrambene snage. Jeruzalem optužuje Hamas, pod čijom kontrolom je Gaza od 2007., za postavljanje vojne infrastrukture u civilna i vjerska mjesta.

Pristup pitkoj vodi
UN je upozorio da očekuje da će “velika nestašica ionako oskudne pitke vode” pogoditi više od 610.000 ljudi na teritoriju na kojem su izraelske vlasti isključile vodu i struju u sklopu potpune opsade. Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava Volker Tuerk podsjetio je da je potpuna blokada Pojasa Gaze koju je najavio izraelski ministar obrane zabranjena međunarodnim humanitarnim pravom.

Isto vrijedi i za Hamasovo otimanje civila za taoce. Svjetska zdravstvena organizacija zatražila je humanitarni koridor u Gazu. Izrael je rekao da je rasporedio 35 vojnih bataljuna i četiri divizije i da “gradi infrastrukturu za buduće operacije” uoči kopnene operacije u Gazi za koju je mobilizirano 300 tisuća rezervista, rekordnu brojku u svojoj povijesti.

Premijer Benjamin Netanyahu rekao je u govoru u ponedjeljak navečer da je Hamas napravio “pogrešku povijesnih razmjera” u subotnjem napadu na Izrael. “Cijenu toga će pamtiti desetljećima, i oni i ostali neprijatelji Izraela”, rekao je Netanyahu. Izraelski premijer pozvao je oporbene čelnike da uđu u vladu nacionalnog jedinstva “bez uvjeta”.

Benny Gantz, čelnik stranke Nacionalnog jedinstva, rekao je da će biti spreman oformiti ratni kabinet koji će nadzirati ratne napore u Gazi i drugim područjima sukoba”. Rat je izazvao zabrinutost šire regionalne eskalacije, uključujući i sjever, gdje se Izrael suočava s militantnom skupinom Hezbolah sa sjedištem u Libanonu, koju podupire Iran.

Opskrba energentima
SAD je rasporedio pomorsku borbenu skupinu u Sredozemnom moru u blizini. Cijene nafte i plina porasle su nakon početka sukoba zbog bojazni da će biti ugrožena opskrba energentima. Većina kompanija i zrakoplovnih prijevoznika privremeno je zaustavila poslovanje i operacije.

Europska unija najprije je objavila da će zaustaviti financijsku pomoć Palestincima nakon napada na Izrael, no odustala je nakon protesta članica da je Europske komisija odlukom prekoračila svoje ovlasti.

Objava je izazvala zaprepaštenje više vlada, koje su upozorile da su protiv prekida pomoći na štetu palestinskih civila i postavile pitanje ima li EK ovlasti donijeti takvu odluku. Španjolska, Portugal, Luksemburg i Irska javno su izrazili zabrinutost, dok su druge zemlje to učinile iza kulisa, rekli su diplomati Reutersu.