Nakon Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Centralne banke (CB) Bosne i Hercegovine, i predstavnici Svjetske banke smanjili su procjenu gospodarskog rasta Bosne i Hercegovine u 2023. godini, koji je, prema mišljenju ekonomista, nije iznenađenje, s obzirom da se gospodarska stagnacija aktivnosti osjeća u gotovo svim sektorima.

Svjetska banka u jesenskom izvješću o gospodarskom stanju Europe i središnje Azije očekuje da će bruto domaći proizvod (BDP) BiH u 2023. porasti 2,2 posto, što je 0,3 posto manje nego što su prognozirali u lipnju.

Manja potrošnja
Obrazlažući svoje procjene, Svjetska banka navodi da će se to dogoditi kao posljedica smanjene potrošnje. “Očekuje se usporavanje realnog rasta BDP-a na 2,2 posto u 2023., te na 2,8 posto u 2024., budući da slabljenje realnog raspoloživog dohotka slabi potrošnju kućanstava, a izvoz se prilagođava znatno nižem rastu u EU – pojašnjavaju iz Svjetske banke, dodajući kako se do 2025. očekuje realni rast BDP-a od 3,4 posto zbog jačanja izvoza i osobne potrošnje. Istodobno, međunarodni financijeri očekuju stabilizaciju inflacije na oko dva posto u 2024. i 2025. godini, nakon što će, prema prognozama, 2023. godine iznositi oko šest posto.

No, kako dodaju, poremećaji na tržištu ostaju. “Dugotrajni poremećaji na tržištu i neizvjesnost potaknuta ratom u Ukrajini mogli bi utjecati na povjerenje potrošača i poslovanje, dok bi krhki oporavak u EU mogao utjecati na potražnju za nekim izvoznim proizvodima iz BiH”, navode iz Svjetske banke, dodajući da stanje na tržištima diljem Europe bi Unija također mogla postaviti ograničenja na priljev stranih doznaka.

Svemu tome, smatraju, mogle bi pridonijeti “unutarnje političke napetosti s nepovoljnim posljedicama za nužne strukturne reforme”. Stručnjaci kažu da je došlo do pogoršanja niza pokazatelja koji utječu na gospodarstvo i poslovanje, kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu.

“Mislim da je zamah koji smo imali nakon covida stao i očito je da nema dovoljno projekata i nekako su se i tvrtke, ali i banke počele ponašati u skladu s tim. Mislim da se kompanije počinju konzervativno ponašati kada su u pitanju nove investicije, tako da mislim da se svakako osjeti smanjenje ekonomske aktivnosti”, smatra ekonomist Ermin Cero.

Upitan je li razlog za, kako je rekao, konzervativno ponašanje gospodarstvenika možda strah od situacije na cjelokupnom gospodarskom planu, odgovorio je:

“Apsolutno. Mislim da je temeljno da postoji strah od neizvjesnosti što će biti sutra, tako da je teško nekoga usmjeriti u nova ulaganja”.

Slabašan rast
Nadovezujući se na te stavove, ekonomist Saša Grabovac dodaje da je ključ povećanja gospodarskog rasta poboljšanje opće gospodarske i političke klime u zemlji.

Podsjetimo, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), prema posljednjim objavljenim podacima, smanjila je procjenu gospodarskog rasta BiH za ovu godinu na 1,5 posto, što je 0,5 posto manje od prognoze iz svibnja. Nešto ranije smanjene procjene rasta BDP-a u BiH objavila je Centralna banka BiH, koja predviđa rast od 1,6 posto, dok S&P Global Ratings predviđa rast od dva posto.

Realni BDP u Bosni i Hercegovini u drugom tromjesečju ove godine iznosio je 1,2 posto, podaci su Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.