Cijene plina u Europi snažno su porasle u ponedjeljak nakon izbijanja rata u Izraelu i zatvaranja plinovoda na Baltiku zbog mogućeg curenja plina.

Na središnjoj europskoj platformi za trgovinu plinom u Nizozemskoj TTF cijene su u terminskim ugovorima s rokovima isporuke od mjesec dana porasle za 10 posto u odnosu na zatvaranje trgovine prošli petak, na 41,80 eura po megavat satu.

Unatoč dvoznamenkastom skoku još su daleko ispod prošlogodišnjeg vrhunca koji je premašio 300 eura po megavat satu nakon invazije Rusije na Ukrajinu. Trgovci objašnjavaju skok zatvaranjem finsko-estonskog plinovoda zbog pada tlaka tijekom vikenda.

Finski operater ne isključuje mogućnost curenja plina, no uzrok se još uvijek istražuje. Incident zasad ne predstavlja prijetnju europskoj opskrbi plinom, ali naglašava ranjivost opskrbne mreže.

Skok cijena posljedica je eskalacije sukoba na Bliskom istoku nakon što su militanti Hamasa napali Izrael. Od cijena plina još volatilnije su se pokazale cijene nafte s obzirom na to da je regija ključan svjetski proizvođač i da ulagači strahuju od destabilizacije cijelog Bliskog istoka.

U ponedjeljak je skočila i cijena zlata, tradicionalno sigurnog utočišta ulagača u vremenu povećane nestabilnosti. Unca je poskupjela jedan posto na 1850,7 dolara, najvišu razinu u tjedan dana. Poskupjelo je i srebro, za 0,4 posto, na 21,68 dolara, te platina za 0,9 posto, na 884,4 dolara.

Sukob u Izraelu, najsmrtonosniji u nekoliko desetljeća, primorao je tamošnju središnju banku da brani vrijednost nacionalne valute. Objavljeno je da će na otvorenom tržištu prodati devize u vrijednosti 30 milijardi dolara kako bi stabilizirala vrijednost šekela.

Središnja banka poručila je i da će osigurati likvidnost kroz SWAP instrumente u iznosu do 15 milijardi dolara. Intervencija središnje banke smirila je tržišta budući da je prije objave šekel bio u minusu većem od dva posto, kliznuvši na 3,92 šekela za dolar, najnižu razinu u više od sedam i pol godina, a potom se stabilizirao na 3,86 šekela za dolar, u minusu 0,6 posto, piše Reuters.

Izraelska valuta oslabjela je od početka godine deset posto u odnosu na dolar zbog planirane reforme pravosuđa koja je značajno ograničila strana ulaganja.