Prihodi hrvatskih mljekara, hvale se iz Ministarstva poljoprivrede, u prvih devet mjeseci ove godine veći su 6697 eura u odnosu na EU prosjek i istu količinu proizvodnje (360 tisuća kilograma).

Objava Ministarstva poljoprivrede daje naslutiti da su u domaćem mljekarstvu počele cvjetati ruže, no to je, naravno, daleko od istine. Sektor koji već godinama bilježi samo negativne trendove i dalje bitno zaostaje za europskim prosjekom.

Igor Rešetar, predsjednik Odbora za poljoprivredu Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), objašnjava da su domaći mljekari po prihodima i dalje u minusu u odnosu na one koje ostvaruju njihove europske kolege.

Ti su prihodi, doduše, u prvih devet mjeseci ove godine veći 6697 eura, no kada se uračuna prošlogodišnje zaostajanje od čak 21.468 eura, u odnosu na europski prosjek minus je i dalje 14.723 eura.

Nikada veća razlika
“Domaći proizvođači mlijeka bili su u jako teškoj situaciji 2022. zbog trenda smanjenja proizvodnje mlijeka. Mjere Ministarstva poljoprivrede doprinijele su tome da se taj pad ublaži ove godine. Međutim, prihodi još uvijek ne pokrivaju gubitke iz prethodne godine te ih još uvijek saniramo”, ističe Rešetar.

Kada bi gubici mogli biti pokriveni Rešetaru, koji i sam proizvodi mlijeko na farmi u Kuršancu u Međimurju, teško je nagađati. Ističe da su trenutno u fazi prikupljanja i skladištenja hrane za narednu godinu, a ovisno o cijeni sirovine (hrane za stoku) ovisit će i optimalna otkupna cijena. Nju pak tek treba izračunati budući da je cijena sirovine (pšenica, kukuruz…) ove godine ipak niža nego prošle.

A u rujnu je otkupna cijena mlijeka bila 0,48 eura po kilogramu. Tom cijenom proizvođači nisu zadovoljni. Rešetar navodi da nikada nisu imali veću razliku u otkupnim i prodajnim cijenama mlijeka. Kaže da se mlijeko danas prodaje po cijeni višoj od euro, pa čak i po 1,40 eura po litri, dok proizvođač dobije manje od pola eura.

“Došli smo do razlike od 100% u otkupnoj i prodajnoj cijeni što nama proizvođačima sigurno ne ide na ruku”, ističe Rešetar. Ipak, službeni podaci Ministarstva poljoprivrede govore da otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj raste od kraja prošle godine te da je viša od one u zemljama Europske unije (0,64 eura po kilogramu).

Neki analitičari s kojima smo razgovarali tako pretpostavljaju da je upravo viša otkupna cijena razlog zašto su domaći mljekari u prvih devet mjeseci ove godine ostvarili više prihode.

Trendovi negativni
Pozitivno je i to što se povećava produktivnost na farmama u Hrvatskoj, a koja je ove godine prešla 5000 kilograma po kravi. Taj podatak navodi na zaključak da se smanjuje broj malih farmi koje imaju nisku produktivnost dok istovremeno jačaju veće farme s većom produktivnošću. No, niti jedan drugi podatak ne daje naslutiti da se trendovi u domaćem mljekarstvu kreću na bolje. Broj proizvođača mlijeka i količine proizvodnje mlijeka i ove su godine, kaže Rešetar, u padu.

Primjerice, Hrvatska je u EU ušla sa 170.000 muznih krava, a krajem prošle godine bilo ih je 120.000. Kada smo 2013. ušli u EU, proizvodili smo 504 milijuna kilograma mlijeka, a krajem 2022. proizvodnja je iznosila 405 milijuna kilograma. Što se samodostatnosti u mljekarstvu tiče, već smo godinama na oko 50%.

“Da bi povećali proizvodnju mlijeka moramo povećati broj krava, a da bi povećali broj krava moramo imati više teladi. No, da bi od teladi dobili kravu trebate tri godine. Nužna je promjena trenda, no još je uvijek ne vidimo”, upozorava Rešetar. Ministarstvo poljoprivrede, dakle, nema baš nikakvog razloga za hvalu.