Banke, kao i tvrtke za financijske usluge, prednjačile su objavom netočnih informacija o ekološki odgovornom poslovanju unatrag godinu dana, a ‘greenwashing’ je posebno popularan u Europi, pokazalo je izvješće objavljeno u utorak.

Broj slučajeva netočnog izvješćivanja banaka i kompanija u financijskom sektoru o ekološki odgovornom poslovanju skočio je u posljednjih godinu dana od kraja rujna za 70 posto u odnosu na prethodnih 12 mjeseci, utvrdila je tvrtka za reputacijski rizik, RepRisk.

Isplativost fosilnih goriva
Europske financijske institucije odgovorne su za većinu slučajeva, a značajan dio ‘ušminkanih’ podataka uključivao je tvrdnje o fosilnim gorivima. S proklamiranom ‘zelenom’ agendom Europske unije i pomakom prema obnovljivim izvorima energije, financiranje nafte i plina polako se pretvara u reputacijski rizik.

Ipak, jedno je marketing, a drugo isplativost ulaganja koja je, očito, još uvijek na strani fosilnih govora. Izvješće ističe da od 148 slučajeva ‘greenwashinga’ njih 106 zabilježeno je u europskim financijskim institucijama, navodi tvrtka za podatke o poštivanju ekoloških, društvenih i standarda korporativnog upravljanja.

Organizacije i kompanije koriste se ‘zelenom šminkom’ obmanjujući ulagače i potrošače tvrdnjama o održivom poslovanju kako bi poboljšale svoju reputaciju i poslovne rezultate.

“Više od 50 posto rizičnih incidenata ‘greenwashinga’ vezanih za klimu, spominje fosilna goriva ili povezuje financijsku instituciju s naftnom i plinskom tvrtkom. Incidenti nisu izolirani i regulatori su sve svjesniji razmjera problema”, ističu u RepRisku.

Regulatori Europske unije prošlog lipnja istaknuli su da su banke, osiguravatelji i investicijske tvrtke u svim zemljama članicama “dovodile ulagače u zabludu” tvrdnjama o održivom poslovanju. Praksa je najraširenija u naftom i plinskom sektoru, a na drugom je mjestu po broju incidenata sektor bankarskih i financijskih usluga, utvrdio je RepRisk.

’Social washing’
No, ističu da je ‘greenwashing’ sve raširenija pojava. Falsificirani podaci o ekološki odgovornom poslovanju čine četvrtinu ‘incidenata’, izračunali su u RepRisku. Još je veći udio netočnih tvrdnji o društveno odgovornom poslovanju koje su činile trećinu ukupnog broja ‘incidenata’.

Iza tog ‘truda’ stoji pokušaj da se prikažu u povoljnom svjetlu zamagljujući društvene probleme, poput kršenja ljudskih prava i utjecanja poslovanja na lokalne zajednice. ‘Social washing’ je fenomen kada se tvrtke pozitivno predstavljaju “zamagljivanjem temeljnog društvenog problema” – poput kršenja ljudskih prava i korporativnog suučesništva ili utjecaja na zajednice – kako bi zaštitile svoj ugled i financijski učinak, no to ima svoju cijenu.

“Obmanjujuća komunikacija o ekološkim i društvenim temama koči napredak prema zajedničkim ciljevima i istodobno narušava povjerenje potrošača i investitora”, upozorava se u izvješću RepRiska.