Gotovo trećina građana Srbije na neki je način vezana uz proizvodnju malina, ona im je dio obiteljskog proračuna. S druge strane, samo 2% malina pojedu oni koji ih proizvode. Jer gotovo sve završi na policama europskih trgovina.
Srbija je zemlja bobičastog voća, s malinom kao apsolutnom kraljicom. Smrznute maline vodeći su izvozni proizvod srpske prehrambene industrije, a borovnice, jagode i kupine uzgajaju se na sve većim površinama.
Bobičasto voće
Stoga se rodila ideja o Berry Festivalu, koji je drugu godinu za redom održan u Beogradu kao edukativno-prodajno-glazbena manifestacija koja će upotpuniti ljetnu turističku ponudu glavnog grada. Jedan od njegovih idejnih začetnika je Veljko Jovanović, savjetnik predsjednika Privredne Komore Srbije.
“Krenuli smo prošle godine, a ideja se rodila iz toga što smo, iako treći u svijetu po proizvodnji – jako slabi po konzumaciji maline. Svaka zemlja i regija ima nešto po čemu je poznata – mi smo upravo po toj malini. Mene recimo čudi što u svakom kafiću nemamo domaći sok od maline,” rekao je za Poslovni Dnevnik Veljko Jovanović.
Ove je godine Festival održan u Privrednoj komori Srbije i na platou Geozavoda u Beogradu. Manifestacija je u potpunosti bila posvećena jagodičastom voću, a ove je godine imala i edukativni karakter jer su sudionici i posjetioci imali prilike pratiti edukativne radionice na temu održive proizvodnje i tržišta uz sudjelovanje brojnih eksperata iz oblasti marketinga, tržišta, inovacija i proizvodnje bobičastog voća.
Festival je prošle godine posjetilo preko 30.000 ljudi, dok je ove godine odaziv bio nešto slabiji – zbog lošeg vremena. No, ove je godine manifestacija poprimila međunarodni karakter zahvaljujući izlagačima iz Hrvatske.
“Ove smo godine imali prilike ugostiti Hrvate i voljeli bismo da ta suradnja raste sve više. Da se proširi i na cijelu regiju. Jer ona ionako surađuje i govori idtim ili sličnim jezikom”, dodao je Jovanović. Prema nekim procjenama, gotovo trećina građana Srbije na neki je način vezana uz proizvodnju malina, ona im je dio obiteljskog proračuna.
S druge strane, samo 2% malina pojedu oni koji ih proizvode. Jer gotovo sve završi uglavnom na policama europskih trgovina. Renesansa ovog zdravog voća dogodila se s početkom pandemije Covid-19. Hladnjaci su se praznili munjevitom brzinom, a cijene su dosegle plafon.
Pad cijena
Jovanović je rekao kako je cijena maline ove godine pala u odnosu na prošlu, kad je dosegla svoj vrhunac od oko 500 dinara po kilogramu.
“Malina je bila preskupa i nije artikl koji je nužan za svakodnevnu prehranu pa su ljudi počeli kupovati nešto drugo, naravno. Bile su i velike turbulencije; pandemija, pa velika potražnja za hranom i fantastičan izvoz, koje su dovele do toga da je cijena skočila. Ali onda je došao i rat u Ukrajini i ova godina nije toliko bila sjajna. No, to je samo jedna od takvih godina,” rekao je Jovanović.
Bobičasto voće sada je ponovo u zamahu, zajedno s trendom zdrave prehrane. Ključni i nužni dio lanca vrijednosti čine deseci tisuća farmi; maline, kupine, borovnice, jagode već desetljećima završavaju na policama svjetskih trgovačkih lanaca, ali vrijeme je da jača promocija srpskog bobičastog voća i Srbije kao zemlje zdrave i kvalitetne hrane, poručuju iz PKS.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu