Ovaj rujan nije se isticao samo po temperaturama već i po količini i raspodjeli oborina. Broj kišnih dana bio je relativno nizak, a u većini dijelova Hrvatske zabilježen je manjak oborina u usporedbi s višegodišnjim prosjecima. Ipak, Rijeka i Zagreb imali su viška oborina. Na mjernoj postaji Zagreb Maksimir, zabilježena je druga najveća količina oborina od 2014. godine, ukupno 938 mm ili litara po četvornom metru, dok je u istom razdoblju 2014. godine izmjereno 1035 mm.

NEOBIČAN SLUČAJ

Vjerovali ili ne: Policija snimila psa za volanom, ‘nevidljivi’ vozač kažnjen

Slično vrijeme – suho i iznadprosječno toplo, nastavlja se i u listopadu. U prvih nekoliko tjedana 10. mjeseca mala je vjerojatnost za značajne oborine. U drugoj polovini mjeseca povećava se vjerojatnost za veće količine padalina, posebno na Jadranu. Dugoročne prognoze, iako manje pouzdane, ukazuju na to da bi i studeni mogao biti iznadprosječno topao, no moglo bi pasti više oborina nego što je uobičajeno, piše HRT.

Što se tiče zime, prognoze pokazuju povećane vrijednosti za prosječne i blago više temperature zraka. Međutim, odstupanja od prosjeka i vjerojatnost takvih odstupanja su manji nego za jesen. To znači da bi zima trebala biti slična prosječnoj zimi. Količina oborina tijekom zime mogla bi biti iznad prosjeka, a najveće šanse za snijeg očekuju se u siječnju i veljači. Čak i prosinac bi mogao biti topliji nego što neki očekuju.