Bolest srebrnog lišća je prokletstvo za razne biljke, od krušaka preko ruža do rododendrona. Inficirajući njihovo lišće i grane, gljivica Chondrostereum purpureum može biti kobna za biljku ako se brzo ne liječi.

Osim rizika od gubitka ponekog grma ruže, gljivična bolest nikada se nije smatrala problemom za ljude. Sve do ove godine.

U onome što istraživači sugeriraju da je prvi prijavljeni slučaj te vrste, čini se da je 61-godišnji indijski mikolog dobio prilično ozbiljan slučaj bolesti srebrnog lišća u vlastitom grlu, pružajući rijedak primjer patogena koji je naizgled napravio ogroman skok preko čitavih kraljevstava u stablu života.

Studija slučaja objavljena u lipnju 2023. opisuje muškog pacijenta u istočnoj regiji Indije koji dolazi u medicinski centar s kašljem i promuklim glasom, umorom i poteškoćama s gutanjem. CT rendgenska snimka njegova vrata otkrila je gnojni apsces pored dušnika.

Laboratorijski testovi nisu uspjeli pronaći nijednu zabrinjavajuću bakteriju, ali posebna tehnika bojenja za gljivice otkrila je prisutnost dugih filamenata poput korijena zvanih hife.

Gljivične bolesti nisu baš neuobičajene kod ljudi, iako od milijuna poznatih vrsta, samo nekoliko stotina može nam nanijeti veliku štetu. Lišajevi, atletsko stopalo i soor obično se udomaće na vlažnim područjima naše kože, što nas jako iritira.

Međutim, ova konkretna infekcija nije izgledala poput bilo koje od ovih, što je potaknulo medicinske stručnjake da potraže savjet od referentnog i istraživačkog centra Svjetske zdravstvene organizacije za gljivice, koji je identificirao malo vjerojatnog sumnjivca na temelju njegove DNK.

Iako je i sam mikolog, pacijent se nije mogao sjetiti da je nedavno radio s ovom vrstom. Njegov rad na terenu doveo ga je u kontakt s raspadajućim materijalom i drugim biljnim gljivama, što je potencijalno moglo objasniti izvor njegove infekcije.

Da bi se patogeni bilo koje vrste ugnijezdili unutar domaćina i počeli razmnožavati, trebaju im pravi alati. Ne samo da trebaju sredstva za osiguravanje pravih hranjivih tvari, potrebno im je i nekoliko trikova kako bi se nosili s onim što je u biti neprijateljsko okruženje koje ih želi razdvojiti svim vrstama kemijskog oružja i ubojitim agensima.

Zbog toga je iznimno rijetka gljiva prilagođena provlačenju svojih hifa kroz lišće i stabljike da uspije učiniti isto unutar našeg mesa.

Činjenica da se činilo da pacijent u ovoj studiji slučaja ima potpuno funkcionalan imunološki sustav, bez ikakvih naznaka da je na lijekovima za suzbijanje imuniteta, ili da ima HIV, dijabetes ili bilo koju vrstu kronične bolesti, čini situaciju još zbunjujućom.

Dok bakterijske vrste superbakterija i novi virusi koji se pojavljuju iz životinjskih populacija redovito privlače našu pozornost, rijetko razmišljamo o biljnim bolestima u našoj sredini.

Iako iznimno rijetko, činjenica da bi se moglo dogoditi čini ga područjem koje zaslužuje pozornost. Gljive posebno predstavljaju značajan rizik – sličnosti u biokemiji gljivica i životinja čine dizajn odgovarajućih cjepiva i terapija koje mogu spriječiti ili kontrolirati infekciju pravim izazovom.

Srećom u ovom slučaju, pacijent je izlječen redovitom drenažom ulkusa uz dva mjeseca uzimanja uobičajenog antifungalnog sredstva. Nakon dvije godine pregleda pacijent je i dalje dobro, bez znakova ponovne infekcije.

Malo je vjerojatno da ćemo ikad saznati zašto se takva slučajna infekcija uopće ukorijenila, a ostaje nepoznato hoćemo li je opet vidjeti.