Zakonski okvir poslovanja kreditnih unija u Hrvatskoj, koje broje oko 70-ak tisuća članova, treba mijenjati, poručeno je na konferenciji Hrvatske udruge kreditnih unija. Ključno je osiguranje depozita deponenata, proširenje članstva na pridružene članove, odnosno na mikro i male poduzetnike, proširenje vrste poslova, proširenje područja djelovanja, barem na više županija ako već ne na cijelu Hrvatsku, kao i na mogućnost reklamiranja.

“Želimo se širiti, i svoje članstvo i teritorij, na sva područja koja su ostala prikraćena za određena financijska sredstva te da u što većoj mjeri zaustavimo odlazak našeg stanovništva u svijet”, poručila je predsjednica udruge Željka Pirija-Benaković naglašavajući limitirajući zakonski okvir. Od 33 kreditne unije koje su započele s radom, danas posluje njih 16. Načelnica Sektora za bankarstvo, računovodstvo i reviziju u Ministarstvu financija Ivana Ravlić Ivanović rekla je da je osnovana radna skupina za izmjene zakona. Najavljuje proširenje poslova KU-a, a prema prvom nacrtu princip teritorijalnosti bi se trebao proširiti s jedne na tri županije. “Kada je riječ o pridruženim članovima i kreditiranju poduzetnika, tu smo oprezni, pri čemu treba vidjeti iskustva drugih zemalja”, rekla je Ravlić Ivanović.

Sigurno ćemo podržati reformu koja će ići u smjeru proširenja poslova koje mogu raditi, proširenja teritorijalnog načela za kojeg smatraju da im je ograničavajuće. S druge strane, ono što kao regulator moramo, zadržat ćemo određenu visoku razinu ‘risk managementa’ koja trenutno postoji”, rekla je izvršna direktorica HNB-ovog Sektora bonitetne regulative i metodologije Sanja Petrinić Turković.