Tržište rada u Srbiji u sljedećih nekoliko godina neće moći podnijeti velike projekte poput izgradnje nacionalnog stadiona, novog Beogradskog sajma i infrastrukture za specijaliziranu izložbu EXPO 2027, piše magazin Biznis i financije.

Ovi projekti, koji će državu koštati 12 milijardi eura, uglavnom iz kredita, neće biti ugroženi jer se oslanja na strane tvrtke i uvoz radne snage.

Građevina prednjači

Rješenje za nedostatak radne snage su strani radnici, čemu je pridonijelo donošenje novog zakona koji je skratio i pojednostavio postupak dobivanja radnih dozvola kojih je 2020. izdano 13.000, zatim 2021. 25.000, a 2022. 35.000, a procjenjuje se da će se taj broj do kraja ove godine udvostručiti.

Najviše radnika angažirano je u građevinarstvu, gdje se procjenjuje da su od 170.000 zaposlenih trećina stranaca, zatim u poljoprivredi, a puno je i neprijavljenih sezonskih radnika.

“Uz ranije prisutne radnike iz BiH i Crne Gore, već neko vrijeme akcenat je na onima iz jugoistočne Azije, Indije, Pakistana, Bangladeša, Filipina, Šri Lanke”, rekao je Mihail Arandarenko, profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta., kazali su za Posao i financije.

Objasnio je da priljevu stranaca pogoduje i snažan trend rasta europlaća u Srbiji, te dodao da su iskustva sa stranim radnicima oprečna, od ocjena da su nepouzdani i lako napuštaju posao do tvrdnji da neki od njih su okrutno iskorištavani i obespravljeni.

Srbija svake godine gubi 50.000 potencijalnih zaposlenika. Naime, kategorija od 65 godina, koja broji 120.000 ljudi, odlazi u mirovinu, dok onih od 20 godina, koji ulaze na tržište rada, ima tek oko 70.000”, rekao je Arandarenko. Ocijenio je da će se Srbija sve više suočavati s nedostatkom radne snage, što je posljedica “hidraulike”, jer ljude iz Srbije vuče razvijeni Zapad, a Srbija one koje može, s bližih ili daljih destinacija.

Predsjednik Sindikata građevinarstva Saša Torlaković rekao je da je damping cijena pod pritiskom stranih radnika jedan od najvećih problema zbog čega su sindikati često reagirali.

Nova regulativa

U neoliberalnom kapitalizmu ne možete kriviti investitora što je uzeo stranca, to radi i država, a sve funkcionira po poznatom sistemu. Uzima se kredit od banke, dovode svoju tvrtku kao izvođača, a onda angažiraju naše podizvođače”, objasnio je Torlaković. Istaknuo je da bi, kada bi se angažirale domaće građevinske tvrtke, “zajedno mogle izvesti taj investicijski ciklus, a naši bi radnici dobili plaće”.

No, to se ne događa, a planiranom velikom uvozu radnika ide na ruku i novousvojeni Zakon o zapošljavanju stranaca, koji je Vlada vjerojatno tempirala samo u susret ovoj priči o EXPO-u 2027., rekao je Torlaković.