Instalacija solarnih sustava na stambenim zgradama održiva je i ekonomski isplativa opcija koja je posljednjih godina dobila značajnu pozornost. Ugradnja solarnih sustava na stambene zgrade nudi obećavajući put za smanjenje troškova energije, promicanje održivosti i pružanje dugoročnih financijskih koristi pa smo istražili kakav je u Hrvatskoj interes za ugradnju solarnih sustava na stambene zgrade te koliko smo kao narod okrenuti održivijem energetskom sustavu.

Zakon dao vjetar u leđa

MAJA POKROVAC, direktorica OIEH-a

“Razvoj održivijeg energetskog sustava dobio je snažan poticaj donošenjem Zakona o tržištu električne energije iz 2021. Zakon je definirao što je to energetska obnova zgrade, što je energetski pregled i certifikat, ali je i definirao da pod energetsku obnovu spada i ugradnja obnovljivih izvora energije. Zakon je uveo energetsku zajednicu građana koja se može zajednički udružiti u proizvodnji i distribuciji električne energije, kao i osigurati skladištenje električne energije i zajedničke punionice električnih vozila. K tome, Zakon je uveo i pojam agregatora koji će ubuduće imati puno značajniju ulogu nego do sada jer omogućava udruživanje nekoliko proizvođača ili potrošača u jedan oblik virtualne elektrane. Na našem tržištu imamo već nekoliko tvrtki koje su organizirane kao agregatori, za sada uglavnom rade s gospodarstvom i šire svoje djelovanje i na građane.

Ono što je ključno, Zakon definira kojom se većinom donosi odluka o ugradnji, primjerice, sunčane elektrane na krov zgrade. To je izuzetno važno prilikom planiranja ugradnje solarne elektrane na krov višestambene zgrade. U Hrvatskoj postoji značajan interes za ugradnju solara na stambene zgrade. To ukazuje na sve veću svijest građana o održivosti i potrebi za korištenjem obnovljivih izvora energije, kao što su solarni sustavi.

Ugradnja solarnih panela na stambene zgrade može pomoći smanjiti troškove električne energije te smanjiti emisije stakleničkih plinova. Osim financijske koristi, solarni paneli također doprinose smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima i povećavaju energetsku neovisnost, što je važno za energetsku sigurnost. Taj trend raste i Hrvatska će ostvariti sve veći udio solarnih sustava u ukupnoj energetskoj potrošnji”, govori Maja Pokrovac, direktorica udruženja OIEH (Obnovljivi izvori energije Hrvatske). Iako potencijal za profitabilnost i prednosti za stanare solare na stambenim zgradama čine održivim i vrijednim pothvatom u potrazi za čistim energetskim rješenjima, na putu ‘od ideje do realizacije’ postoje i prepreke koje treba prevladati.

“Prvi korak u procesu je zajednička odluka o ugradnji solarnog sustava. Vlasnici stambenih zgrada trebaju razmisliti o svojim energetskim potrebama, financijskim mogućnostima i dostupnim prostorima za postavljanje solarnih panela, ali i baterija za skladištenje energije. Preporučuje se izvođenje energetskog pregleda zgrade kako bi se utvrdila trenutačna potrošnja energije i procijenilo koliko energije bi solarni sustav mogao proizvesti. Naglašavamo kako je najčešći model ugradnje fotonaponske elektrane na stambene zgrade za pokrivanje potreba potrošnje zajedničkih prostorija i trošila zgrade. Vlasnici trebaju razmotriti financijske aspekte projekta, uključujući troškove instalacije, dostupne subvencije, povlastice ili financijske poticaje koje može nuditi država ili lokalne vlasti. Vlasnici bi trebali kontaktirati specijalizirane tvrtke koje imaju iskustva u instalaciji solarnih sustava.

Važno je odabrati pouzdanog izvođača s dobrim referencama. Ako govorimo o ugradnji solarne elektrane za samopotrošnju i dijeljenje električne energije na razini stanara, tu je proces znatno kompliciraniji. Zasad ne postoji niti jedna zgrada u Hrvatskoj čiji su stanari uspjeli instalirati solarnu elektranu za samopotrošnju. Ohrabruje što su u razvoju pilot projekti koji će poslužiti kao dobar ogledni primjer”, govori Maja Pokrovac te dodaje kako, ako govorimo o ugradnji solarnog sustava stambene zgrade kojim će se pokrivati potrošnja u zajedničkim prostorima, najveći izazov za stanare predstavlja donošenje zajedničke odluke o ugradnji i načinu financiranja takvog sustava. A koje su najveće prednosti i zašto bi suvlasnicima zgrade preporučila ovu opciju, Pokrovac poručuje: “Solarni sustavi su korisni jer se u roku koji je višestruko kraći od životnog vijeka solarne elektrane (koji iznosi oko 30 godina), isplate i donose financijsku korist u preostalom vremenu od više od 20 godina vlasnicima solarnih sustava. Svaka proizvodnja na mjestu potrošnje, pa tako i energetska zajednica građana, pogotovo u kombinaciji s višestambenim zgradama, osigurava energetski učinkovitu primjenu obnovljivih izvora energije. To znači da možemo uravnotežiti potrošnju i proizvodnju za vlastite potrebe članova energetske zajednice ili za zajedničku potrošnju u višestambenim objektima.” Pa iako zasad ne postoji niti jedna zgrada u Hrvatskoj čiji su stanari uspjeli instalirati solarnu elektranu za samopotrošnju, Maja Pokrovac smatra da svakako napredujemo na ovom važnom polju.

Omogućeno ‘šire’ udruživanje

“Sama izmjena Zakona o tržištu električne energije prije ljeta ponovo pokazuje veliki interes za uspostavu energetskih zajednica građana jer je zakonodavac olabavio kriterije da energetska zajednica ne mora biti priključena na jednu distributivnu trafostanicu, kako je bilo definirano u Zakonu iz 2021. godine. Sada je dozvoljeno da član energetske zajednice građana može biti iz bilo kojeg dijela Hrvatske neovisno o točki priključenja. To znači da se mogu udruživati građani iz Zagreba s građanima iz Dalmacije i tako razmjenjivati proizvedenu električnu energiju iz obnovljivih izvora energije. Time je otvoren put da se može proizvoditi energija u Dalmaciji, a trošiti ju u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Ovim izmjenama je to omogućeno i očekujemo ubrzan razvoj energetskih zajednica građana.