Jedina analiza poslovanja IT sektora u 2022., ona koju je napravila Tajana Barančić, prokuristica Astra poslovnog inženjeringa, pokazuje da je prošla godina bila rekordna za domaći IT sektor. Prihodi koje su kompanije ostvarile viši je 24,3% u odnosu na godinu ranije i iznose 3,1 milijardu eura. Otvoreno je 4000 novih radnih mjesta, a na stranim je tržišta ostvareno 43% prihoda od prodaje, što je rast od 34%. Sve je ovo očekivano, kaže Barančić u analizi.

Također, ova analiza daje i opću sliku sektora. Domaći IT tako karakteriziraju male kompanije jer je prosječan broj ljudi koje zapošljavaju jedva pet. Usto, većina njih (79%) posluje s dobiti i gotovo ih polovica izvozi (46%). Oni koji u njemu rade mogu se pohvaliti iznadprosječnim plaćama koje se vrte na oko 1700 eura, a lani su rasle 10%. Medijalna plaća, inače, u RH ne prelazi 1000 eura, dok je prosječna tek nešto viša od 1100 eura.

Domaći IT sektor tako već godinama nezaustavljivo raste, a lanjski su rekordi itekako značajni posebno kada se u obzir uzmu okolnosti u kojima su poslovali – turbulencije na svjetskoj tehnološkoj sceni, dvoznamenkasta inflacija te rast troškova. Mnogi, pa tako i Barančić, očekuju da će se ove turbulencije na hrvatsku IT industriju odraziti tek ove godine.

No, unatoč rekordnim brojkama negativna strana IT sektora u Hrvatskoj ostaje ista – previše je uslužno, a premalo proizvodno orijentiran. To se onda odražava i na prihode po zaposlenom koji su i dalje niski, pa su i plaće puno niže od europskog prosjeka – upozorava u svojoj analizi Barančić.

Rast IT sektora potvrđuje i ljestvica Top 505 kompanija po prihodima u 2022. koju Poslovni dnevnik objavljuje u suradnji s analitičkom tvrtkom Dun&Bradstreet Hrvatska. Velikih promjena u odnosu na protekle godine nema. Na listi je i dalje svega 20-ak predstavnika tog propulzivnog sektora. Jedina je značajnija razlika što je u 2022. na ljestvicu dospio Bugatti Rimac dok smo proteklih godina pratili rezultate Rimac Groupe, odnosno Rimac Automobila.

Rijetki doživjeli pad

Bugatti Rimac osnovan je na prijelazu iz 2021. u 2022., a rezultat je restrukturiranja do kojega je došlo nakon investicije od 650 milijuna eura te preuzimanja Bugattija od VW Grupe. Rimac Automobili tako je podijeljen na tri dijela – Rimac Group, Bugatti Rimac i Rimac Technology, a Rimac Group u Bugattiju ima 55% udjela. Na ljestvici Top 505 Bugatti Rimac smjestio se na visoko 75. mjesto i s prihodima od 187 milijuna eura na samom je vrhu među IT i tehnološkim kompanijama.

Bolje su jedino M San Grupa (329,3 milijuna eura prihoda), koja već godinama prednjači po prihodima u IT industriji te Ericsson Nikola Tesla (233,7 milijuna eura prihoda). Obje su tvrtke u prošloj godini ostvarile rast prihoda.

Novitet je ulazak na ljestvicu tvrtke mStart plus koja je dio Fortenova Grupe. Svega su tri tvrtke “ispale” s liste (Tri plus grupa, Montelektro te Comtel Corp), a svakako treba napomenuti da je najveći rast prihoda ostvario već spomenuti Bugatti Rimac, i to od čak 14.000%. Sljedeći najveći rast prihoda, od 157%, ostvario je Huawei Technologies.

Huawei Technologies, kompanija koja u Hrvatskoj posluje od 2007. te se bavi trgovanjem telekomunikacijskom opremom i pružanjem prilagođenih mrežnih rješenja i usluga telekomunikacijskim operaterima u Hrvatskoj, u 2022. je uprihodila 105,7 milijuna eura. Rast prihoda od 157% najvećim je dijelom, piše u financijskom izvješću kineske tvrtke koja u Hrvatskoj zapošljava 17 ljudi, rezultat prodaje opreme za solarne elektrane.

Pad prihoda, pak, imali su rijetki s liste, konkretno četiri tvrtke – Ericsson Nikola Tesla Servisi, eKupi, Also Croatia te Nanobit. Vodećem hrvatskom razvojnom studiju za mobilne igre, prihodi padaju već drugu godinu. Financijski najuspješnija za Nanobit bila je 2020. kada su ostvarili 58,9 milijuna eura prihoda, što je i godina kada su osnivači Alan Sumina i Zoran Vučinić Nanobit prodali švedskoj Stillfront grupi. No od preuzimanja prihodi kompanije padaju. Nakon 2021. i u 2022. nastavlja se pad od 11,5%, a kompanija je godinu završila s ostvarenih 36,1 milijun eura prihoda.

Ostale kompanije, poznate s prošlogodišnjih ljestvica Top 505 – Vertiv Croatia, King ICT, Infobip, Combis, Ingram Micro, S&T Hrvatska, Apis IT, ABB, IBM Hrvatska, Odašiljači i veze – ostvarile su rast prihoda. Infobip, prvi hrvatski jednorog, koji posluje globalno i na kojeg se svjetski trendovi jače odražavaju nego na ostatak domaćeg IT sektora, u 2022. je ostvario rast prihoda od 45% te rast izvoza od 48% te godinu završio s 88,4 milijuna eura prihoda.

S ostvarenih 92,5 milijuna eura prihoda i tvrtka Span je prošle godine rasla, i to 26,9%.

Iz kompanije koja ove godine slavi 30. godišnjicu poslovanja, i kojom od početaka upravlja Nikola Dujmović, kažu da im je 2022. bila rekordna godina i po ostvarenim prihodima i po profitabilnosti. “Najveći rast zabilježili smo u područjima clouda i cyber securityja, i to na svim tržištima na kojima smo prisutni”, ističu iz Spana. Dodaju da su u prošloj godini zaposlili više od 200 novih kolega kako bi “pravovremeno pripremili temelje za daljnji razvoj i širenje poslovanja”. To bi pak trebalo rezultirati daljnjim rastom prihoda, koji očekuju da će ostvariti i u ovoj godini.

Rast prihoda od 32% i ostvarenih 36,1 milijun eura omogućio je tvrtki mStart plus ulazak na ljestvicu Top 505 najvećih po prihodima.

“Proteklu godinu možemo ocijeniti kao vrlo uspješnu za mStart, ne samo u smislu poslovnih rezultata nego i u snažnom iskoraku u naprednu analitiku i elektroničku trgovinu, čime se mStart dugo bavi, no umjetna inteligencija, napredni algoritmi i sve veća procesna snaga omogućile su kvantni skok u tim područjima. Sve nove aktivnosti pratio je rast broja zaposlenika”, objašnjava Mate Krpan, predsjednik Uprave mStarta.

Krpan ističe da će rast prihoda ostvariti i u ovoj godini. Taj će rast pratiti, navodi, nastavak snažnog investiranja u nove kompetencije i tehnologije. Kao najveći izazov pak ističe radnu snagu, odnosno pronalazak novih talenata i zadržavanje postojećih.

Za predsjednika Uprave mStarta pak, IT sektor treba jačati tako da veći fokus bude na uslugama koje stvaraju dodanu vrijednost. Usto, kaže, “treba širiti tržišta, ali i napraviti iskorak u regiju”.

Rast prihoda ostvario je i Electrocoin, pionir kripto industrije u Hrvatskoj. Rast je doduše mnogo manji (5,1%) nego 2021. kada su rasli 71%, no s obzirom na situaciju u industriji taj se rast može smatrati velikim uspjehom. Prošle je godina, naime, bitcoin, najznačajnija svjetska kriptovaluta, izgubila 65% svoje vrijednosti. Nikola Škorić, suosnivač i direktor Electrocoina, kaže da su za rast prihoda kompanije u prošloj godini bili najzaslužniji stalni i predani korisnici njihovih usluga.

“Iako se globalno kripto tržište sada već nalazi u dubokom bear marketu, očito je kako ljudi i dalje trguju kriptovalutama, neovisno o njihovim cijenama. Naravno, rastom vrijednosti kriptovaluta uglavnom raste i njihov promet, ali i globalni trend plaćanja kriptovalutama, no činjenica je kako i tu imamo izvjestan broj stalnih klijenata koji i dalje održavaju pozitivan trend kripto plaćanja.”, ističe.

Treba više većih igrača

No pad vrijednosti kriptovaluta nije bio jedini izazov s kojim se suočava kriptoindustrija. Škorić napominje i da će MiCA, europski regulativni okvir za kriptoimovinu koji na snagu stupa sljedeće godine, biti veliki izazov za brojne igrače u ovoj industriji.

“MiCA će sektoru kriptovaluta dati regulatornu jasnoću te ga učiniti privlačnijim tradicionalnim i institucionalnim investitorima, no svakako će dodatno povećati već ionako vrlo visoke troškove usklađivanja. Može se reći kako će se sektor zapravo dosta “pročistiti” jer manji kripto mjenjači jednostavno neće imati resursa za podmirivanje spomenutih troškova”, kaže Škorić.

U 2023., kao i velika većina kripto mjenjačnica i kripto burzi, očekuju pad prometa. “Takva očekivanja u najvećoj mjeri pripisujemo dugotrajnom bear marketu u kojem se globalno kripto tržište i dalje nalazi. Ipak, važno je spomenuti kako se uspješno nosimo s posljedicama. Očekujemo da će se globalno tržište kriptovaluta u nadolazećim godinama uspješno oporaviti”.

U desetljeću u kojem se očekuje sve veća primjena umjetne inteligencije i digitalnih alata teško da će IT sektor bilježiti padove. No domaća industrija treba više većih “igrača”. Jer, kako je jednom rekao Spanov čelnik Nikola Dujmović, “bez velikih IT tvrtki nema niti snažne IT industrije”