Treće tromjesečje bliži se kraju, a iako će razni pokazatelji ekonomske aktivnosti za razdoblje srpanj-rujan pristizati još mjesec-dva, zasad dostupni podaci upućuju na realni pad BDP-a na kvartalnoj razini te dodatno usporavanje rasta na godišnjoj.

Nakon što su na temelju modela brze procjene gospodarske aktivnosti takav ishod, tj. “blagi pad” u odnosu na drugo tromjesečje i usporavanje stope rasta u odnosu na ljetna tri mjeseca prošle godine, izglednim ocijenili u HNB-u, isto sugeriraju i vrijednosti CEIZ indeksa. Taj jednobrojčani indikator poslovnog ciklusa objedinjuje niz ekonomskih pokazatelja, a razvili su ga i mjesečno izračunavaju u zagrebačkom Ekonomskom institutu. Njegova vrijednost za srpanj u odnosu na mjesec prije niža je za 0,1 indeksni bod, dok je u odnosu na lanjski srpanj viša za 0,3 boda.

Promatrano po pojedinim komponentama tog indeksa, veću desezoniranu vrijednost u srpnju u odnosu na prethodni mjesec imaju samo prihodi državnog proračuna od PDV-a, dok broj dolazaka turista, obujam industrijske proizvodnje i promet u trgovini na malo bilježe smanjenje vrijednosti, navode analitičari Instituta uz vrijednosti CEIZ-a objavljene u petak.

Uglavnom ‘puzajuće’

“Opisano kretanje indeksa sugerira da ekonomska aktivnost mjerena godišnjom stopom promjene BDP-a u trećem tromjesečju 2023. u odnosu na isto tromjesečje lani i dalje bilježi stopu rasta, koja je na temelju kretanja indeksa procijenjena na 2,3%”, kažu, dok su prvi pokazatelji za treći kvartal u odnosu na drugi u znaku stagnacije. Za precizniju ocjenu kretanja poslovnog ciklusa u protekla tri mjeseca treba pričekati vrijednosti indeksa za kolovoz i rujan, napominju u EIZ-u.

I HNB se nedavno u svojoj brzoj procjeni ogradio napomenom o relativno malom broju dostupnih podataka (uglavnom za srpanj te nešto za kolovoz). Kako bilo, prema izračunima središnje banke godišnja stopa rasta mogla bi usporiti na 2,5 posto, nakon što je od 3. kvartala 2022. s godišnjim rastom od 5,3% do drugog ovogodišnjeg usporila na 2,7%.

U HNB-u su uz svoju prosjeku naglasili kako se, primjerice, industrijska proizvodnja u srpnju zamjetno smanjila u odnosu na ostvarenje iz prethodna tri mjeseca. Usto, naveli su kako podaci za srpanj i kolovoz upućuju na blagi pad broja noćenja turista u odnosu na 2022., kao i da se trgovina na malo u srpnju zadržala na razini prosjeka iz prethodna tri mjeseca. Na nepovoljnije trendove upućuju i pokazatelji pouzdanja poduzeća i potrošača za srpanj i kolovoz (iznimka je tek građevinski sektor), s tim da je pogoršanje optimizma osobito izraženo u industriji i uslugama.

Potvrde li se HNB-ove procjene, to bi značilo najnižu godišnju stopu rasta kvartalnog BDP-a otkako je počeo postpandemijski oporavak, dok bi na kvartalnoj razini to bio drugi s “minusom” u proteklih 13 tromjesečja.

O tome bi li negativan predznak tekućih kretanja mogao biti uvertira za ulazak u tehničku recesiju (dva tromjesečja uzastopnog pada u odnosu na prethodni kvartal) i u RH, prerano je govoriti. Eurozona u njoj još nije službeno, pa analitičari zasad uglavnom govore u terminima “puzajuće”.

Realni proizvodni pad

Guverner HNB-a Boris Vujčić kaže da HNB ostaje pri projekciji rasta BDP-a od 2,9% za ovu godinu. Za 2024. i 2025. očekuju usporavanje na 2,6%, što je, kaže, i dalje visoko ako gledamo druge zemlje EU jer su naši glavni partneri, Austrija i Njemačka, već usporili. Guverner smatra i da “u Hrvatskoj neće biti depresije već tek usporavanja gospodarstva”.

Istodobno, dio ekonomista primijetit će da je već u prvoj polovici godine ostvareni gospodarski rast, strukturno gledano, bio pomalo neobičan. Uz realni pad u proizvodnim sektorima – industrije za blizu 1%, a poljoprivrede za 4-5%, dosad nije bilo uobičajeno da BDP raste po stopi većoj od dva posto, kaže Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta. No, osim turizma odnosno sektora usluga, nemali je doprinos rastu BDP-a u prvom polugodištu, s proizvodne strane gledano, ove godine netipično došao iz financijskog sektora i kamatnih marži.