Ton između Poljske i Ukrajine postaje sve oštriji. Već́ nekoliko tjedana poljski predsjednik Andrzej Duda, premijer Mateusz Morawiecki, kao i drugi predstavnici desno-populističkog tabora vlade, koriste jezik koji je u predizbornoj kampanji obično bio rezerviran za tradicionalne neprijatelje poljske desnice – Rusiju i Njemačku.

„S Ukrajinom je kao s utopljenikom”, rekao je Duda u srijedu (20.09.) u New Yorku na marginama Opće skupštine UN-a. „Osoba koja se utapa je izuzetno opasna i može povući spasioca duboko pod vodu. Kaže se da se utopljenik hvata za slamku.” Poljska mora braniti svoje interese i zaštititi se od štete, dodao je Duda.

Poljski predsjednik je time reagirao na govor svog ukrajinskog kolege Volodimira Zelenskog pred Općom skupštinom UN-a. Zelenski je, između ostalog, rekao: „Uznemirujuće je gledati kako neki u Europi u političkom kazalištu glume solidarnost, pretvarajući pitanje žita u triler. Misle da igraju svoje uloge, ali u stvarnosti pomažu pripremanju scene za glumca iz Moskve.”

Zelenski pritom nije rekao koje su to zemlje, ali u Varšavi su njegove riječi shvaćene kao provokacija, piše Deutsche Welle. Planirani sastanak između Dude i Zelenskog u New Yorku nije održan zbog, kako je priopćeno, „problema s terminima”.

FOTO: REUTERS/Eduardo Munoz

Više nema oružja iz Poljske za Ukrajinu

Poljski premijer Morawiecki je potom ponovo dolio ulje na vatru – u intervjuu za televiziju Polsat. „Više ne isporučujemo oružje Ukrajini. Sada se sami naoružavamo tako što se snabdijevamo najsuvremenijim oružjem”, rekao je Morawiecki u srijedu navečer (20.09.).

Poljska će nastaviti pomagati Ukrajini, ali ne može prihvatiti poremećaje na vlastitom tržištu poljoprivrednih proizvoda, pojasnio je premijer. I uvjeravao da se Poljska neće miješati u aktivnosti u gradu Rzeszovu na jugoistoku Poljske, odakle prema Ukrajini idu pošiljke zapadnog oružja.

Kao i uvijek kod vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS), iza svih tih makinacija navodno stoje – Nijemci. „EU postavlja Poljsku pred moralnu ucjenu, a Ukrajina sklapa savez s Nijemcima protiv Poljske”, rekao je utjecajni europski zastupnik stranke PiS Jacek Saryusz-Wolski za Polskie Radio24.

Ugrožava li ukrajinska poljoprivreda EU?

Poljski ministar poljoprivrede Robert Telus upozorio je da ukrajinska poljoprivreda predstavlja „prijetnju” ne samo za „države u blizini bojišta” već́ i za cijelu Europu. „Ukrajina ne može pristupiti EU-u bez uvjeta”, naglasio je Telus u ime Poljske, koja je nedavno još podržavala brz pristup Ukrajine Europskoj uniji. Predsjednik stranke PiS Jaroslaw Kaczynski je na jednom predizbornom skupu izjavio da bi konkurencija s ukrajinskim poljoprivrednim proizvodima „uništila” poljsku poljoprivredu.

„PiS žrtvuje odnose s Ukrajinom”, naslov je komentara novinara i politologa Bartosza Wielinskog u liberalnom dnevniku Gazeta Viborcza u četvrtak (21.09.). On piše o „destruktivnoj politici koja graniči s izdajom”.

Prema njegovom mišljenju, spor oko ukrajinskog žita je samo izgovor. „U predizbornoj kampanji PiS ne preza ni pred čim. Da bi mobilizirali svoje birače, Kaczynski, Morawiecki i Duda raspiruju sukob sa susjednom zemljom i potiču antiukrajinsko raspoloženje”, piše Wielinski.

PiS se vraća antiukrajinskoj retorici

Stranka PiS, koja je već́ osam godina na vlasti, ne može biti sigurna u još jednu pobjedu na parlamentarnim izborima 15. listopada ove godine. Važne glasove PiS-u bi mogala preoteti desničarsko nacionalistička Konfederacija (Konfederacja), koja u predizbornoj kampanji otvoreno koristi antiukrajinske parole. Da bi ponovo pridobio birače, PiS se vratio svojoj tradicionalnoj skeptičnoj liniji prema Ukrajini.

Važan glasački potencijal za poljsku desnicu čine poljoprivrednici i ruralno stanovništvo uopće. Oni smatraju da im je egzistencija ugrožena zbog žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine.

Desničarski nacionalistički tabor u Poljskoj, koji povijesnu politiku stavlja u prvi plan svojih aktivnosti, u prošlosti je uvijek bio skeptičan prema pomirenju s Ukrajinom. Krvavi događaji na kraju Drugog svjetskog rata i u prvim godinama po završetku rata i danas bacaju dugu sjenu. Nacionalisti Ukrajinske ustaničke armije (UPA) od 1943. godine su napadali poljska sela u regiji Volinj, današnjoj sjeverozapadnoj Ukrajini, kako bi protjerali Poljake s tog područja.

Duge sjene krvave prošlosti

Etničko čišćenje je trebalo stvoriti povoljne uvjete za ukrajinsku nacionalnu državu nakon rata. Prema podacima poljskih povjesničara, do kraja rata 1945. godine ubijeno je oko 100.000 Poljaka. Do pola milijuna ljudi je izbjeglo ili je bilo protjerano. U osvetničkim akcijama poljskih partizana poginulo je između 10.000 i 15.000 Ukrajinaca.

PiS održava bliske kontakte s udruženjima poljskih raseljenih osoba koja predstavljaju Poljake iz Volinja i kao uvjet za približavanje Varšave i Kijeva postavlja ispriku Ukrajine i osudu nekadašnjih zločina. Tek je ruski rat protiv Ukrajine gurnuo u drugi plan probleme suočavanja s prošlošću – ali kako sada izgleda, samo privremeno.

Hoće li se smiriti napetosti između Kijeva i Varšave?

Vođa liberalne oporbe Donald Tusk je poljsko-ukrajinski sukob opisao kao „moralni i geopolitički skandal”. Na predizbornom skupu u Kaliszu (središnja Poljska) govorio je o „podlom antiukrajinskom cirkusu” koji organizira PiS. Ali naziru se i prvi znaci smirivanja napetosti. piše Deutsche Welle.

Ministri poljoprivrede Poljske i Ukrajine su prvi put poslije dužeg vremena razgovarali telefonom u četvrtak (21.09.), javila je poljska novinska agencija PAP. I ukrajinski veleposlanik u Varšavi Vasil Zvarič, koji je nakon govora Zelenskog u Ujedinjenim narodima bio pozvan u Ministarstvo vanjskih poslova Poljske, također je pokušao smiriti strasti. „Bila je to dobra prilika za razmjenu stavova. Nema krize. Idemo naprijed”, rekao je diplomat.

Ipak, ako PiS ostane na vlasti poslije 15. listopada, poljsko-ukrajinski odnosi će vjerojatno pretrpjeti trajnu štetu. Varšava neće prestati podržavati Kijev jer je pobjeda Ukrajine protiv Rusije u interesu Poljske. Ali „medeni mjesec” koji je trajao godinu i pol dana je završen.