Hrvatska poštanska banka (HPB) prva se odazvala na poziv Vlade i najavila podizanje kamatnih stopa na štednju. Od početka listopada ponudit će građanima novi štedni proizvod za koji se kamatna stopa penje na tri posto godišnje, objavila je banka u srijedu.

Hoće li potez HPB-a otvoriti vrata valu podizanja kamatnih stopa na depozite građana, kao što najavljuju u Banskim dvorima? I slijedi li neminovno prelijevanje u cijenu kredita?

U državnoj banci navode da, nakon nedavnih razgovora s Ministarstvom financija i Vlade o učincima inflacije na građane, nude novi štedni proizvod. ‘HPB super štednja’ nosit će kamatnu stopu od 2,8 posto na oročenje od šest mjeseci, 2,9 posto na devet mjeseci i tri posto na štednju povjerenu na godinu dana.

“Uvođenje ovakvog proizvoda doprinijet će zauzdavanju inflacije kroz pasivizaciju oročenih sredstava, a s druge strane omogućiti štedišama ostvarenje atraktivnog prinosa kojim se ublažavaju negativni efekti inflacije na vrijednost novca”, navodi se u priopćenju HPB-a.

Led je prva krenula probijati Privredna banka Zagreb koja je na šestomjesečna oročenja svoje standardne štednje ponudila 1,5-postotni prinos, no u moru likvidnosti potez nije našao odjeka među ostalim kreditorima. Vlada je prošlog tjedna održala sastanke s bankarima na kojima se raspravljalo o pitanju kamata na štednju koje su unatoč strmom rastu cijene novca u eurozoni i dalje praktično zalijepljene pri nuli.

Činjenica da se štedišama rapidno obezvređuje novac u vrijeme visoke inflacije dok banke ruše profitne rekorde jer primaju izdašnu kamatu na višak likvidnosti deponiran kod središnje banke pretvara se i u politički problem u godini prije izbora.

’Evidentno’ povećanje
Ministar financija Marko Primorac poručio je u srijedu da nas očekuje ‘evidentno’ povećanje kamatnih stopa na depozite. “Kamatne stope će porasti zasigurno na preko dva posto, a možda i na tri posto u nekim bankama’, rekao je. I šefica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko najavila je da će “biti dio rješenja”.

“Ono što možemo napraviti u ovoj situaciji je podizanje kamatnih stopa na oročene štedne depozite, neke banke su već krenule, a neke će uskoro krenuti s poticajima”, rekla je. Zašto bi banke samoinicijativno više plaćale za štednju, a ne moraju, zasad ostaje u sferi nagađanja. Je li država priprijetila dodatnim oporezivanjem izdašne dobiti, poput Italije, ili će rješenje tražiti u paketu s narodnom obveznicom (ili trezorcem) koji je u fazi pripreme, tek će se vidjeti.

Iako su europski političari, uključujući i ministra Primorca, zazivali da ECB borbu protiv inflacije usmjeri (i) na podizanje obvezne rezerve banaka, umjesto da im višim kamatama na depozite pumpa marže, Frankfurt je (zasad) tom rješenju ostao nesklon.

Upućeni kažu da je razlog tome nejednaka distribucija likvidnosti po eurozoni pa postoji bojazan da bi zamrzavanje dijela kapitala banaka u nekim zemljama dovelo do nepredviđenog kreditnog stiska.

Po sistemu spojenih posuda, više kamate na depozite neminovno će značiti više kamatne stope na kredite. Ministar uvjerava da straha – nema. ‘Da odagnamo strah, važno je istaknuti da su od ukupnog portfelja kredita dvije trećine njih fiksirane i od te trećine preostalih, tri četvrtine se vežu uz NRS, a četvrtina uz euribor. Ovi vezani uz euribor, tu je već došlo do porasta kamatnih stopa, a kod ovih vezanih uz NRS doći će do značajne odgode u povećanju’, rekao je Primora

Iz HNB-a su ranije istaknuli da kamatni rizik za potrošače u kratkom roku ublažavaju rasprostranjenost Nacionalne referentne stope (NRS), koja se računa kao trošak izvora za banke. S rastom kamata na depozite raste, dakle, i NRS iako s odmakom jer se računa na prethodno stanje.

Navode da još uvijek vrlo niska razina depozitnih stopa kratkoročno ublažava rizik znatnijeg porasta NRS-a. Međutim, od sredine 2022. u europodručju vidljiv je rast kamatnih stopa na depozite, pri čemu je osobito bio izražen rast na oročene depozite (koje su od tada porasle za oko 1,5 bodova).

Iako nešto slabijim intenzitetom, slična su kretanja vidljiva i u Hrvatskoj te se s izglednim zadržavanjem monetarne politike ECB-a u restriktivnom području u duljem razdoblju može očekivati nastavak tog trenda.

Prelijevanje štednje
“Eventualno prelijevanje depozita po viđenju na oročenja, potaknuto rastom depozitnih kamatnih stopa, može dodatno ojačati porast troška financiranja banaka, a time potaknuti i rast NRS-a. Budući da su kamatne stope na kredite vezane uz NRS trenutačno ispod zakonskog ograničenja, u takvom je scenariju moguć razmjerno brz porast troška otplate za dužnike s kreditima uz promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz NRS.

Povećanje depozitnih kamatnih stopa ujedno bi povisilo i zakonsko ograničenje za kredite s varijabilnom stopom i time stvorilo dodatni prostor za rast varijabilnih kamatnih stopa na postojeće stambene kredite”, kažu u HNB-u. Tome treba pridodati i činjenicu da bi veća razlika kamatama na štednju motivirala štediše na razročavanja i prelijevanja novca u depozite s višim prinosima, a time dala vjetra u jedra još bržem rastu NRS-a.

Prosjek kamatnih stopa na depozite kućanstva (koji su glavni izvor financiranja banaka) u srpnju je iznosio 0,16 posto. Prosječna cijena depozita oročenih na kratki rok porastao je na 0,91 posto, dok je kod dugoročne štednje prosječna stopa iznosila je 0,75 posto, najviše od siječnja 2017.

Kod poduzeća je prosječna kamatna stopa za eurske oročene depozite dosegnula 2,77 posto na kratki rok te 1 posto na dugi rok. Cijena kratkoročnih depozita tvrtki porasla je 2,73 boda u protekloj godini, dosegnuvši najvišu razinu do 2012.