Poljoprivredna se proizvodnja suočava sa sve više izazova, posebno zbog klimatskih promjena. No, postoje rješenja i projekti koji bi domaćoj proizvodnji mogli donijeti napredak.

Neke od njih Poslovni je dnevnik odlučio predstaviti na stručnom skupu “Agro Summit”. Predstavljena rješenja samo treba početi primjenjivati, a dobra je vijest i to što Hrvatsku čeka jedna od najvećih poljoprivrednih investicija. Naime, tvrtka Petrinja Chicken Company, pokrenula je investiciju izgradnje farme pilića tešku čak 570 milijuna eura.

Krešimir Steinbauer, financijski direktor Petrinja Chicken Company, najavio je da bi proizvodnja trebala biti pokrenuta krajem 2025., ili početkom 2026.

“Ova je investicija slijed naših projekata u Ukrajini i Kazahstanu. Dugo smo analizirali lokacije te donijeli stratešku odluku da uložimo upravo u Hrvatskoj”, kaže Steinbauer. Kapacitet tvornice u Petrinji bit će pola milijuna tona godišnje, no do tog će kapaciteta doći u fazama.

Krešimir Kuterovac, vlasnik i direktor Agroporca, tržištu je nedavno predstavio platformu GoAgro/JURICA GALOIĆ/PIXSELL

U prvoj će fazi tako, otkriva, kapacitet biti 100 tisuća tona, a u drugoj još 50 tisuća tona. S tim će kapacitetima, jasno je, Petrinja Chicken Company biti izvozno orijentirana. Piletina iz Hrvatske tako će biti plasirana na tržište EU-a te Saudijske Arabije.

“Poslovni model temeljit ćemo na kratkim dobavnim lancima te na održivosti, odnosno ESG standardima”, poručuje.

Na pitanje kako će se nositi sa sve brojnijim izazovima s kojima se suočava poljoprivredna proizvodnja, financijski direktor Petrinja Chicken Company odgovara da je rješenje u prepoznavanju rizika i njihovom pravilnom upravljanju.

“Naš će fokus biti na domaćim dobavljačima. Također, vodimo računa i o energetskoj neovisnosti te ćemo više od 40% energetskih potreba namirivati iz vlastitih resursa. Imat ćemo fotonaponske panele, bioenerganu te fermentacijsko postrojenje”, najavljuje Steinbauer.

Pa iako svi ovi projekti poskupljuju investiciju, oni su danas nužni, kaže financijski direktor buduće pileće tvornice. “Takvi su zahtjevi tržišta i mi smo na te zahtjeve spremni”, ističe.

Digitalizacija u poljoprivredi
Zahtjevi su to, naime, koje zahtijeva i europska regulativa, ali i potrošači. Steinbauer najavljuje i da se povezuju s HGK-om i HUP-om te da će kroz tri do šest mjeseci početi intenzivnije pregovarati s domaćim dobavljačima. Poziva stoga sve zainteresirane da im se jave jer će njihove potrebe uistinu biti velike.

A ove godine poljoprivrednici mogu računati i na brojene digitalne alate. Na njih mogu računati zahvaljujući projektu Centar kompetencija za digitalnu transformaciju prehrambene industrije na ruralnim područjima (CEKOM) kojeg provodi IT tvrtka InfoDom. Projekt, koji je sufinciran iz EU fondova te čija vrijednost iznosi 1,7 milijuna eura, pokrenut je 2017., a trenutno je, rekao je Boris Blumenschein, član Uprave InfoDom Grupe, u fazi realizacije, odnosno komercijalizacije.

“CEKOM se sastoji od 8 projekata te smo u fazi uspostavljanja ekosustava čiji je cilj povećanje sposobnosti korištenja digitalnih tehnologija svih dionika u lancu proizvodnje hrane, od proizvođača pa sve do kupaca”, objašnjava Blumenschein.

Jedan dio tog ekosustava podrazumijeva uspostavu virtualne mreže konzultanata, navodi. “Kao mala zemlja moramo raditi na tome da sve resurse okupimo na jednom mjestu, a virtualnu će mreža konzultanata biti upravo to. Nju vidimo kao dopunu postojeće savjetodavne službe”, ističe član Uprave InfoDoma. Konkretno, na nju će se moći prijaviti više od tisuću stručnjaka raznih profila i znanja. Osim stručnjaka, na mrežu će se moći prijaviti i oni kojima su savjeti potrebni. Sustav će, objašnjava Blumenschein, korištenjem umjetne inteligencije i strojnog učenja, povezivati stručnjake s onima kojima su potrebni savjeti i rješenja.

“Sustav je u pogonu i upravo smo u fazi privlačenja stručnjaka, nakon čega ćemo krenuti s privlačenjem korisnika”, otkriva, dodajući da bi sve trebalo biti gotovo do kraja ove godine, a već bi sljedeće trebali vidjeti njegove rezultate.

Sanja Burić, predsjednica Uprave Enna Fruita, istaknula je faktore koji su utjecali na uspješnost kompanije/JURICA GALOIĆ/PIXSELL

Osim virtualne mreže konzultanata, najavljuje član Uprave InfoDoma, projekt CEKOM donosi i platformu koja će olakšati donošenje poslovnih odluka. InfoDom je tako razvio sustav analize i predviđanja. “Napravili smo model koji će pomoću umjetne inteligencije na vrijeme moći predvidjeti potencijalne opasnosti. To će poljoprivrednicima ostaviti mnogo više prostora za djelovanje i donošenje kvalitetnih odluka”, ističe.

Uz ovaj projekt digitalne transformacije prehrambene industrije imamo i onaj digitalne revolucije u svinjogojstvu. Krešimir Kuterovac, vlasnik i direktor Agroporca, tvrtke koja se bavi uzgojem svinja, tržištu je nedavno predstavio platformu GoAgro koja građanima omogućuje da putem blockchain tehnologije kupuju ili ulažu u svinje. Domaći projekt Pig NFT tako je prvi digitalan projekt investiranja u poljoprivredu i svinjogojstvo u svijetu. Za takav se projekt poljoprivrednik Kuterovac odlučio jer rješava dva najveća problema domaće poljoprivrede.

“To su sigurnost hrane i jednostavno financiranje”, ističe. A izazova u poljoprivredi, smatra Kuterovac, neće nedostajati. Smatra da će hrana u svijetu postati oružje te da će se koristi kao sredstvo pritiska. U svim previranjima Europa, smatra, neće dobro proći. “Europa će zbog zelenih politika i politika koje promoviraju dobrobit životinja proizvodnju svinjskog mesa kroz pet godina smanjiti 20% i time će postati uvoznik mesa. Svjesni smo trendova svinjogojske proizvodnje u Hrvatskoj koji su izrazito negativni, a zbog afričke svinjske kuge ona će pasti još 20% ove godine. Time će domaći potrošači doći u veliki rizik od gladi”, smatra Kuterovac.

A njegovo bi rješenje – pokretanje platforme GoAgro – trebalo doprinijeti povećanju proizvodnje hrane u Hrvatskoj. “Pomoću naše platforme, koja omogućuje susret proizvođača i potrošača, namjenski se proizvodi hrana”, ističe. Najavljuje i proširenje projekta, odnosno platforme, na prodaju voća i povrća. “Pregovaramo s proizvođačima povrća, nakon kojih bi na red trebali doći i proizvođači voća, pa i svi ostali. Platformom GoAgro želimo potrošačima osigurati hranu u budućnosti”, kaže Kuterovac.

ESG i poljoprivreda
A dok ova vrsta proizvodnje, prodaje i kupnje ne zaživi, morat ćemo računati na onu tradiconalnu, kakvom se bavi Enna Fruit. Riječ je o “mladoj” kompaniji osnovanoj 2020., a koja je u samo nekoliko godina postala jedna od vodećih kompanija za organizaciju proizvodnje, otkup, distribuciju i preradu voća i povrća na području Hrvatske i regije. Sanja Burić, predsjednica Uprave Enna Fruita, poručuje da su dva važna faktora utjecala na uspješnost Enna Fruita.

“Prvi je činjenica da se zaposlenici dobro osjećaju u kompaniji, a drugi da smo uspjeli steći povjerenje proizvođača. U samo nekoliko godina tako smo ostvariti suradnju s njih više od tisuću, što velikih što malih”, kaže Burić. No tako široka suradnja nosi i svoje izazove. Kao najveće predsjednica Uprave Enna Fruita navodi usklađivanje kvalitete.

“Svaki trgovački centar te svi naši kupci imaju propisane standarde kvalitete, a kada surađujete s mnogim malih, što voćara što povrtlara, izazovno je zadovoljiti sve propisane standarde da bi hrana mogla završiti na policama. Ti izazovi uključuju komunikaciju, praćenje tehnološke razine proizvođača. Također, mi im moramo biti i administrativna i savjetodavna podrška”, nabraja Burić sve uloge koje ima Enna Fruit.

No, Enna Fruit je pronašla model kako prevladati sve te izazove. Prije svega njihova je velika prednost činjenica da imaju veliko tržište. Burić je navela da surađuju sa svim trgovačkim lancima u regiji, dakle u Srbiji, BiH, Sloveniji i, naravno, Hrvatskoj. Usto, izvoze i u Češku, Slovačku, Nizozemsku, Austriju, Italiju te čak i u Oman, odnosno na Bliski istok.

Boris Blumenschein, član Uprave InfoDom Grupe, kaže da je projekt CEKOM u fazi komercijalizacije/JURICA GALOIĆ/PIXSELL

Ulagati u istraživanje i razvoj
“Prednost je što smo u svakoj državi u kojoj poslujemo orijentirani na organizaciju proizvodnje s našim proizvođačima”, ističe Burić. A velika rasprostranjenost Enna Fruita donosi više prednosti. Tako dobivaju, kaže Burić, širok spektar proizvoda, njihovu konstantnu dostupnost, ali i cjenovnu prednost. Tako je, dodaje, lakše prebroditi i suočavanje sa svim izazovima koje donose klimatske promjene.

Upravo je klima, kaže Burić, najveći demotivator poljoprivredne proizvodnje. Da bi učinkovito odgovorili na taj izazov, bit će potrebno, naglašava, ulagati u istraživanje i razvoj kako bi se proizvođači prilagodili te preorijentirali na sorte koje će biti otporne na klimatske promjene. Također, navodi, morat će se okrenuti kontroliranoj proizvodnji. Velika pomoć u tim ulaganjima mogu biti fondovi Europske unije, poručuje Burić.