Ona se prije svega bazira na svom cilju smanjenja razlika u stupnju razvoja različitih regija, među kojima se posebna pozornost posvećuje ruralnim i manje razvijenim područjima i regijama, poput otočnih ili brdsko-planinskih područja, zbog svoje izloženosti ozbiljnim prirodnim ili demografskim poteškoćama.

Kako je otvarajući Konferenciju istaknuo predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, “najvažniji segment kohezijske politike u biti je provedba kršćanskog načela solidarnosti među državama članicama Europske unije, odnosno da oni koji su razvijeniji pomognu onima koji su manje razvijeni iz različitih, često objektivnih razloga, te da dostignu prosjek razvoja Europske unije”. Konferenciji su prisustvovali dobro upućeni predstavnici politike EU fondova iz Hrvatske i Europske komisije, poput ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marina Piletića, bivšeg ministra i saborskog zastupnika Marka Pavića, članice Europskog revizorskog suda Ivane Maletić, ključnih operativaca iz nadležnih uprava Europske komisije Normundsa Poppensa i Andriane Sukove, te Emila Boca, bivšeg premijera Rumunjske, a sada predsjednika Povjerenstva za politiku teritorijalne kohezije i proračun EU-a u Europskom odboru regija.

Kohezijska je politika glavna ulagačka politika Europske unije iz koje su se u Hrvatskoj financirali gotovo svi najpoznatiji nacionalni projekti, poput Pelješkog mosta, rotora u Zagrebu, dvoraca u Virovitici, Gospodarskog centra Osijek, KBC-a Split ili Biokovo skywalka, iz koje se nabavilo preko 500 ekoloških autobusa u gradovima i 20 elektromotornih vlakova, te su realizirani i brojni drugi projekti.

No, ona možda u budućnosti više neće omogućiti takva i slična ulaganja u državama članicama. Naime, kohezijska politika mijenja svoj fokus i sve češće je izložena usitnjavanju i odustajanju od svojih temeljnih ciljeva razvoja i smanjivanja regionalnih razlika, uslijed financiranja posljedica brojnih kriza, ali i rastućih zahtjeva unutar EU koji kontinuirano dovode do pokretanja novih fondova i novih ulagačkih politika, a samim time i do fragmentacije ove tradicionalno najvažnije infrastrukturne ulagačke politike EU.

Na konferenciji se od sudionika moglo čuti o važnosti zadržavanja količine sredstava za kohezijsku politiku na istoj razini kao i dosad u EU proračunu te pozitivnom primjeru Hrvatske, koja je kao nova članica Europske unije, uistinu najsvježiji primjer i dokaz učinkovitosti provedbe kohezijske politike.

Upravo zahvaljujući velikim ulaganjima iz kohezije, Hrvatska danas ima 5 % veći BDP nego što bi imala da nije bilo tih ulaganja, te se vidno ubrzano približava prosjeku razvoja EU zadnjih nekoliko godina. Ulaskom u Uniju 2013. godine, bili smo na 61 % BDP prosjeka EU, dok smo danas na 73 % BDP prosjeka EU, što je jasan pokazatelj da Hrvatska raste brže od prosjeka EU i da dostiže razvijenije zemlje članice, što je temeljna zadaća kohezijske politike.

Hoće li Hrvatska imati pristup sredstvima kohezijske politike kao i dosad i mogu li ulaganja u “zeleno” i “digitalno” pokrenuti rast i razvoj kakav se očekuje, a posebice u slabije razvijenim regijama poput naše Slavonije, Like, Banovine ili zaleđa Dalmacije, teško je predvidjeti. Upravo je specifičnost pristupa kohezijske politike u zagovaranju tzv. teritorijalnih alata i teritorijalnog pristupa, što znači planiranje razvoja u partnerstvu s lokalnim zajednicama – općinama, gradovima i županijama te drugim lokalnim dionicima, njena najznačajnija karakteristika, za razliku od drugih mehanizama, poput ulaganja iz planova oporavka i otpornosti koji su centralizirani s pristupom “odozgo prema dolje”.

Zato je zadržavanje snažne kohezije u budućnosti, kako je jasno istaknuo predsjednik Povjerenstva za politiku teritorijalne kohezije i proračun EU-a u Europskom odboru regija Emil Boc, od suštinske važnosti za očuvanje zajedništva Europske unije. Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica u svom je video obraćanju posebno apostrofirala važnost kohezije u adresiranju problema demografije kao jednog od ključnih izazova Europske unije te iznijela konkretan prijedlog da se problem pokuša riješiti njenim uvrštavanjem kao jednog od investicijskih ciljeva kohezijske politike nakon 2027. godine.

Ministar Piletić govorio je o transformacijskom utjecaju kohezijske politike na Hrvatsku i jasno ilustrirao kroz primjer Novske pozitivne učinke kohezijskih fondova EU na taj grad. Puno je takvih primjera u Hrvatskoj, istaknuo je ministar Piletić, te dodatno naglasio važnost Europskog socijalnog fonda koji utječe na stabilnost tržišta rada i rekordne brojke koje danas imamo upravo zahvaljujući i doprinosu kohezije.

Domaćin konferencije i resorni ministar EU fondova Šime Erlić istaknuo je kako je Hrvatska uz pomoć kohezije snažno usmjerila EU fondove prema područjima s razvojnim specifičnostima poput gradova, otoka, brdsko-planinskih i potpomognutih područja, te da imamo na raspolaganju nikad više sredstava za poticanje naših regija. Izrazio je zadovoljstvo velikim odazivom na konferenciju i kazao kako ovo nije samo jedna u nizu od konferencija, nego partnerski dijalog čiji će zaključci biti dostavljeni Europskoj komisiji kao stajalište Republike Hrvatske o budućnosti kohezijske politike.

Konferencija je završila u pozitivnom ozračju s optimističnim predviđanjima kako kohezija neće gubiti na važnosti, nego će kroz određene prilagodbe izazovima novog vremena i dalje ostati najsnažnija razvojna poluga u Europskoj uniji.