Nakon objave da je inflacija u kolovozu ponovno ubrzala na 8,5 posto, Vlada je izašla s još jednim antiinflatornim paketom. Pete po redu, mjere za “zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena” svode se na produljenje plafoniranja cijena struje, a paradni sastanci trgovačkih lanaca u Ministarstvu gospodarstva rezultirali su tek listom od 30 proizvoda kojima se cijena vraća na razine s kraja prošle godine.

Najnovija iteracija mjera stupa na snagu od ponedjeljka 18. rujna, a “teška” je 464 milijuna eura i vrijedit će narednih pola godine. Tome treba pridodati postojećih 551 milijun eura iz paketa na snazi godinu dana.

Lista fiskalnih poticaja koju je nabrajao premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade u četvrtak, najsnažniji odraz na inflaciju pružit će kroz nastavak subvencioniranja cijena struje od 288 milijuna eura.

Od prvog listopada do kraja ožujka 2024. trošak ostaje isti za građane, male i srednje poduzetnike i institucije, s time da je povećan prag potrošnje sa 2500 na 3000 kilovatsati godišnje. Cijena ostaje 0,059 eura po kilovatsatu do tog praga, a iznad njega raste na 0,088 eura po kilovatsatu za kućanstva. Za SME-ove, javne i neprofitne organizacije, poput škola bolnica i lokalnih jedinca, ostaje 0,062 eura.

Istodobno, velike kompanije s polugodišnjom potrošnjom iznad 250 tisuća kWh plaćat će tržišnu cijenu, a ona se ovih dana kreće oko 130 eura/kWh. U slučaju ozbiljnijeg poremećaja na tržištu električne energije, Vlada jamči da će i najvećim potrošačima uskočiti sa subvencijama.

Time su u Banskim dvorima ne samo propustili priliku ublažiti, već i povećali fiskalni udar na HEP što se moglo traženjem modela motiviranja kupaca na uštede.

Izgledno je da će se investicijski potencijal elektroenergetske kompanije ponovno u budućnosti morati “krpati” hitnim dokapitalizacijama na teret poreznih obveznika, no to je problematika koja će na stol stići nakon izbora.

Tko će se u lancu proizvođač – distributer – trgovac odreći marže koju može naplatiti, premijer Plenković nije pojašnjavao/P. Macek/PIXSELL

“Ovaj paket ima prije svega cilj održati nisku cijenu električne energije za sve građane, institucije i poduzetnike. To je poruka ekonomske stabilnosti”, rekao je premijer Plenković.

Drugi stup bitke protiv inflacije Vlada vidi u proširenju liste zamrznutih cijena osnovnih prehrambenih artikala. “Ograničenje cijena će građanima jamčiti povoljnije cijene određenih namirnica i imat će efekt u usporavanju inflacije”, najavio je premijer pohvalivši se da su to trgovački lanci odlučili ni manje ni više nego “u razgovorima s Vladom” premda cijene imaju tendenciju pada krajem ljeta s egzodusom turista u matične zemlje.

Ranija ograničenja cijena suncokretovog ulja, mlijeka s 2,8 posto mliječne masti, brašna, šećera, cijelog pileta te svinjskog mljevenog mesa ostaju i dalje na snazi. Sada im se pridružuju jogurt u čašici i bočici, sir Gauda, riža dugog zrna, špageti, jaja, svinjski vrat bez kosti, juneći vrat s kostima, hrenovke (pileće i pureće).

Potpora umirovljenicima
Autori liste ovog puta su se sjetili pridodati ponešto povrća, uključivši krumpir, mrkvu, šareni grah i pasiranu rajčicu, kao i higijenskih proizvoda, poput paste za zube i gela za tuširanje…

Podvuče li se crta, košarica proizvoda s ograničenim cijenama koji će dobiti posebne oznake kako bi bili vidljivi potrošačima, na kraju 2022. stajala bi 99,68 eura, po novim cijenama 76,19 eura, odnosno 23,5% manje, rekao je premijer. Tko će se u lancu proizvođač-distributer-trgovac odreći marže koju može naplatiti, ali se ‘dobrovoljno’ odriče, premijer nije pojašnjavao.

Podsjetimo, proizvođači su već prilikom najave vraćanja cijena na lanjske razine, posumnjali na dva scenarija – ili će trgovci na njih vršiti pritisak ili će on preliti na više cijene nelimitiranih proizvoda.

U lepezi ostalih instrumenata, Vlada je u četvrtak najavila potpore za 720 tisuća umirovljenika s mirovinom manjom od 700 eura i zaposlene korisnike mirovine, u slučaju da im mirovina i primanja od rada ukupno ne prelaze 700 eura.

Umirovljenicima s prihodom do 300 eura pripast će 160 eura jednokratnog dodatka, onima kojim imaju 300 do 435 eura iznos od 120 eura, od 435 do 570 eura – 80 eura, a onima koji primaju između 570 i 700 eura mjesečno jednokratna naknada dosegnut će 60 eura, a sve će stajati 72 milijuna eura.

Isplatit će se i potpora korisnicima doplatka na djecu i to od 50 eura za jedno dijete do 300 eura za petero djece. Predviđene su naknade u sustavu socijalne skrbi, jednokratna energetska novčana naknada od 150 eura, naknada od 100 eura za nezaposlene, poticaji za poljoprivrednike…

Proizvođačima će za ublažavanje posljedice prirodnih nepogoda biti isplaćeno 15 milijuna eura, jednako kao i za ublažavanje šteta od afričke svinjske kuge, za otpis zakupnine za državno poljoprivredno zemljište 6,8 milijuna eura, a otvaraju se i kreditne linije od 23 milijuna eura.

“Najnoviji poticaji dosežu iznosu 1% BDP-a. Očito je da Vlada ima prostora s obzirom na rast koji se temelji na potrošnji i ne vjerujem da će mjere ugroziti stabilnost proračuna”, kaže glavna ekonomistica Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević.

“Za nadati se da će ovaj, peti paket mjera biti i zadnji jer inflatorni pritisci postupno popuštaju. Kraj ere jeftine ruske energije za Europu i tranzicijski trošak prelaska na alternativne izvore energije, realnost je koja nije jednostavna niti jeftina.

To je ključno jer je Hrvatska u EU poznata po jeftinoj električnoj energiji za građane, a da su cijene električne energije za poduzetnike i industriju iznad prosjeka EU. I bez trenutačnog usporavanja globalne ekonomije, ova situacija dugoročno nije održiva za gospodarstvenike”, smatra glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja. Naglašava da je ključno da Hrvatska ne ugrozi ogroman napredak u fiskalnoj konsolidaciji postignut u zadnjih 10 godina jer se on odražava na cijenu financiranja svih sektora.

ECB revidira procjene
Hoće li i u kojoj mjeri (povrh jeftine struje) administrativno zamrzavanje cijena imati učinka na inflaciju, ostaje vidjeti, kao i analize potrošnje i kalkulacije po kojima se formirala lista izabranih proizvoda.

Inače, ECB je jučer opet podignula referentu kamatnu stopu za 25 postotnih bodova na 4%. Na više je revidirala i prognoze prosječne inflacije za ovu godinu na 5,6% te na 3,2% u 2024. ukazujući da je borba s cijenama daleko od kraja.