Odluka Narodne banke Srbije o privremenom ograničenju kamatnih stopa na stambene kredite donesena je iznenada, jer je središnja banka ranije odbacila mogućnost primjene administrativnih mjera, što odudara od načela dosljednog vođenja monetarne politike, kaže u intervjuu za Biznis.rs prof. Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić.

Uloga regulatora
Narodna banka Srbije (NBS) je prije nešto više od deset dana odgovorila na upit redakcije Kurira o tome sprema li mjere poput susjednih zemalja kada su u pitanju kamate na stambene kredite,riječima da “administrativne restrikcije nisu rješenje, da je Srbija tržišna ekonomija i da je NBS, aktivnim praćenjem poslovanja banaka i poduzimanjem odgovarajućih mjera, djelovala preventivno, rukovodeći se interesima građana i privrede”.

“Zlatno pravilo središnjeg bankarstva je da kada dužnosnici signaliziraju što će učiniti u bliskoj budućnosti, banke s visokim kredibilitetom i ugledom drže se najavljenog, jer su svjesne da svaka promjena odluke unosi dodatnu nesigurnost među tržišne igrače, što nikako ne može biti dobro”, objašnjava profesor Đukić i ističe da je dosljedno ponašanje izuzetno važno za povjerenje u instituciju središnje banke, bilo da je riječ o kamatnoj politici ili drugim mjerama.

Kada je riječ o najnovijoj odluci NBS o privremenom ograničenju kamatnih stopa na stambene kredite, odnosi se na kredite fizičkih osoba u vrijednosti do 200.000 eura, odobrene zaključno s 30. srpnja 2022. godine.

U idućih 15 mjeseci nominalna kamatna stopa na takve kredite ne može biti veća od 4,08 posto. “Nedvojbeno je da će ova mjera značiti financijsku relaksaciju za građane koji su se zadužili stambenim kreditima, no riječ je o odluci selektivnog karaktera, jer se odnosi na jednu skupinu korisnika kredita.” “Selektivne odluke često se pokažu lošima jer se mjere monetarne politike moraju proširiti na cijelo financijsko tržište kako bi igrači promijenili svoje ponašanje pod utjecajem tih mjera”, upozorio je Đukić.

S druge strane, odluka NBS-a utjecat će na planirane poslovne rezultate banaka. Naš sugovornik, međutim, ukazuje da tržište ima odgovor na takve izazove.

“Regulatori se nikada ne mogu obračunavati s tržišnim akterima administrativnim mjerama, jer će oni uvijek tražiti i nalaziti druge kanale za povećanje prihoda kako bi se očuvala projektirana stopa dobiti”, kaže Đukić.

Banke će se prilagoditi
Svaka banka čija će dobit biti ugrožena takvom administrativnom mjerom tražit će kanale da dio troškova prebaci na klijente, gdje god može i kako god može, objašnjava Đukić. NBS je objavila reprezentativan primjer kredita odobrenog 1. prosinca 2021. u iznosu od 100.000 eura uz nominalnu kamatnu stopu 6M EURIBOR + tri posto, na rok otplate od 25 godina, s učincima primjene nominalne kamatne stope. ograničiti na razinu od 4,08 posto.

Slično rješenje uvelike je na snazi ​​i u Hrvatskoj, gdje je od 1. srpnja na snazi ​​ograničenje kamatne stope od 3,73 posto, koja se računa tako da “najviša dopuštena kamata na stambene kredite ne smije biti viša od prosječne ponderirane kamatne stope na dan 1. lipnja 2023. godine uvećan za trećinu”.