Nema energetske tranzicije bez proširene električne mreže i većih prijenosa, a upravo Europa mora više ulagati u svoje električne mreže jer bez ovih kritičnih ulaganja ne može ostvariti svoje ciljeve energetske sigurnosti i klime, stajalište je WindEurope objavljeno na njihovim stranicama zajedno sa svojim preporukama o mrežama.

WindEurope, glas industrije vjetra s više od 500 članova, aktivnih u više od 35 zemalja,  u fokus smješta kao imperative ubrzanje izgradnje prijenosnih i distribucijskih mreža, ojačanje postojeće mreže i povećanje njihove fleksibilnosti.

U prilog sve snažnije prisutnosti ove teme govori i prošlotjedno događanje, konkretnije 7. rujna je ENTSO-E (Europska mreža operatora prijenosnog sustava za plin) bio domaćin EU Foruma o električnoj mreži. Uz povjerenika za energetiku Kadrija Simsona i europskih kreatora politika okupili su se mrežni operateri i čelnici industrije, koji su iznijeli konkretne korake za električne mreže, inače ključne za postizanje ciljeva Europskog zelenog plana.

Primjerice, najnoviji desetogodišnji plan razvoja mreže ENTSO-E pokazuje kako Europa treba uložiti 6 milijardi eura godišnje do 2040. samo u prekograničnu infrastrukturu, što će smanjiti račune potrošača za 9 milijardi eura godišnje. Predsjednik ENTSO-E Zbyněk Boldiš, kako na svojim stranicama priopćuju, ocijenio je Forum o električnim mrežama kao jedinstvenu priliku za aktere energetskog sustava da raspravljaju o izazovima i budućim prilikama vezanim uz ulogu električnih mreža u energetskoj tranziciji. Svoju odlučnost da će mreže uvesti u političku raspravu, potvrdio je povjerenik EU za energetiku Simson navodeći da su “mreže u samoj srži europskog energetskog sustava”.

Koče širenje energije vjetra

Međutim, uoči događaja, izvršni direktor WindEuropea Giles Dickson, u analizi stanja skrenuo je pozornost na nedovoljna ulaganja u Europi u svoje električne mreže, dok se s druge strani obnovljivi izvori energije brzo šire te su električna vozila u porastu, kao i prodaja toplinskih pumpi. Sve to mreža ne prati, ukratko, jer se ne širi istim tempom.

“Europa treba povećati ulaganja u mrežu s 40 milijardi eura na do 80 milijardi eura godišnje. Velik dio će otići u nove linije i infrastrukturu. Ali Europa također mora optimizirati svoje postojeće mreže. Tehnologija i financije – lako su dostupni. EU bi električne mreže trebala učiniti jednim od svojih ključnih energetskih prioriteta”, objasnio je Dickson.

Odgođeno spajanje na mrežu koči širenje energije vjetra, pa se u njihovoj analizi navodi da je EU, koja želi instalirati oko 30 GW nove energije vjetra svake godine od sada do 2030, prošle godine instalirana samo polovicu toga. Za pravovremenu instalaciju novih projekata energije vjetra prozvana su glavna uska grla u vidu odgođenog pojačanje mreže i spajanja na mrežu. Više od 100 GW projekata obnovljivih izvora npr. čeka na priključenje na mrežu u Španjolskoj, a više od 50 GW u Rumunjskoj. Vlade moraju pojednostaviti proces povezivanja na mrežu i osigurati da se prijave odobravaju što je brže moguće, iznose u WindEurope, a također bi trebale i razjasniti pravila o priključku na mrežu i objavljivati ​​redovite podatke o zagušenju, smanjenju i raspoloživom kapacitetu mreže.

Uska grla i u lancu opskrbe

U preporukama u WindEurope navode da Europa također treba proširiti svoje proizvodne kapacitete za mrežnu opremu. Tvrde da europski lanac opskrbe mrežnom opremom – trafostanice, transformatori, kabeli, transformatori, sklopna oprema, danas nije dovoljno velik, a može proizvesti do 1900 km morskih kabela godišnje, dok je Europi potrebno do 3200 km do 2030. Europa također treba proširiti svoju proizvodnju transformatora i trafostanica.

“Vlade bi to trebale poduprijeti namjenskim financiranjem i ubrzati izdavanje dozvola za nove tvornice. EU je predložio Net-Zero Industry Act kako bi ojačao i proširio svoje proizvodne kapacitete čiste tehnologije. To izričito uključuje tehnologije prijenosa. Ali kako sada stoji, ovaj zakon ne zadovoljava, a EU mora staviti novac na stol kako bi pomogla da se ulaganja ostvare”, stoji u njihovoj analizi.

I u Hrvatskoj se očituju ovi problemi kroz nemogućnosti odobravanja novih projekta zbog nedostatnih kapaciteta u prijenosnim mrežama, pa se iščekuju i buduća rješenja za skladištenje viškova energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije.

Nova energetska strategijaF

“Potrebno je osmisliti novi sustava prijenos električne energije koji bi zadovoljio sve potrebe i mogućnost skaldištenja, kao i prekogranične trgovine koja bi se odvijala u realnom cjenovnom sustavu. Naime, očekuje se da će Hrvatska postati veliki proizvođač i izvoznik električne energije iz OEI, pa se mi moramo na vrijeme pobrinuti da naš sustav bude tako napravljen da nam se ne dogodi da radi velikih količina proizvedene električne energije izvozimo viškove energije po cijenama ispod tržišnih, po principu ‘plin po jedan cent'”, kaže nezavisni energetski analitičar Davor Štern.

Našu energetsku strategiju prema Šternu očito bi trebalo novelirati, odnosno Štern smatra da bi trebalo napraviti novu strategiju koja će uzeti u obzir planiranje sveobuhvatne energetske bilance potrebne Hrvatskoj te modalitete i mogućnosti izvoza kroz modernizaciju cjelokupnog sustava prijenosa.

“Pošto će to biti sveobuhvatni europski projekt to za naš Dalekovod otvara mogućnosti da postanu bitni i konkurentni u velikom poslu koji predstoji u Europi”, zaključuje Štern.