Od početka iduće godine nešto će se više nego sada oporezivati dohoci od kapitala i imovine te drugih oblika takozvanih konačnih dohodaka. Na dividende ili dohotke s osnove kapitalnih dobitaka i kamata umjesto sadašnjih 10 posto plus prirez, stopa poreza bit će 12 posto.

Isto slijedi i za tzv. paušalno oporezivanje dohodaka od samostalne djelatnosti, kao i za dohotke od imovine po osnovi najamnina i zakupnina. Za dohotke od imovine i kapitala na koje se sad plaća stopa poreza od 20 posto plus prirez ubuduće će se plaćati porez od 24 posto.

Skok od 38 posto
U odnosu na prvotni prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak to su i najvažnije promjene s kojima konačni prijedlog ide na izglasavanje. Prema procjenama, većina tih korekcija neće značajnije povećati prihode lokalnih proračuna.

Ipak, ukupan učinak procjenjuje se na 24,7 milijuna eura, od čega se 16,8 milijuna odnosi na oporezivanje dohodaka od kapitala (uglavnom po primicima od dividendi i udjela u dobiti), a nepunih 6 milijuna eura uglavnom od najamnina i zakupnina. Što procijenjeni efekti u slučaju oporezivanja dohodaka od kapitala znače u odnosu na postojeće razmjere poreza i prireza?

Prema podacima Porezne uprave, prošle godine po osnovi raznih vrsta dohodaka od kapitala (prije svega od dividendi) naplaćeno je poreza i prireza od 224,1 milijun eura, što je u odnosu na 2021. čak 38 posto više. Uz pretpostavku da se sličan rast ostvari i ove godine, efekti povećanih stopa s početkom iduće godine impliciraju oko 5 posto veće porezno opterećenje dohodaka od kapitala.

Intencija novog kruga zahvata u porezni sustav i nije bila porezno rasterećenje dohodaka od imovine i kapitala, podcrtao je ministar financija Marko Primorac. Vlada se u tom dijelu odlučila za nove stope poreza, a ne “autonomiju” JLS-ima jer učinci ne bi opravdali takvo kompliciranje sustava.

Primorac s tim u vezi ističe i kako je cilj da oni koji ostvaruju dohotke od kapitala i imovine poreznim izmjenama ne dođu u povoljniji položaj. Buduća jedinstvena stopa nešto je veća od sadašnje uvećane za zagrebačku stopu prireza; reklo bi se – uz “zaokruživanje na više”.

To ujedno znači da će npr. razlika sadašnjeg i budućeg oporezivanja dividendi, kapitalne dobiti, najamnina i sl. biti manja za Zagrepčane nego za obveznike poreza na dohodak iz lokalnih jedinica u kojima trenutno nema prireza ili je osjetno manji.

Kako bilo, spomenute novosti u oporezivanju dohodaka od kapitala i imovine ponajprije su stvar eliminiranja neželjenih “nuspojava” šireg paketa poreznih promjena, a ne reformskih motiva.

Kontraproduktivno
Predstavnici financijske industrije neslužbeno kažu kako su više puta Vladi naglašavali da je oporezivanje dohodaka od kapitala, poput dividendi ili dobiti iz trgovanja vrijednosnicama, potpuno neproduktivno.

“Fiskalno gledano, država bi imala daleko veće koristi kada bi samo malo porezno ‘zagrebala’ nekretnine. Sve izraženije ulaganje u tu vrstu imovine već ima ozbiljne društvene učinke. S jedne strane kapital se slijeva u nekretnine koje često zjape prazne, a s druge ljudima koji moraju riješiti svoje stambeno pitanje nekretnine su nepriuštive zbog sve viših cijena”, kaže jedan financijaš.